Coolturist donosi turističku razglednicu iz Lepoglave, mjesta koje svi na prvu povezuju sa zatvorom, no rijetko s turističkim ponudama. Ekipa Coolturista odlučila je uz pomoć lokalaca pokazati što sve zanimljivo i itekako vrijedno drugačijeg posjeta. Provjerite zašto je Lepoglava dobra izlet destinacija, čak i kad pada kiša, te zašto je kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture koju su stvarali pavlini – bijeli fratri, a zahvaljujući njima u Lepoglavi je osnovana prva svjetovna gimnazija i prvo sveučilište u Hrvatskoj s pravom dodjeljivanja akademskih titula. 

Koliko je teško raditi Lepoglavsku čipku, po čemu je toliko drugačija, što sve možete pronaći u centru za posjetitelje i mnoge druge zanimljivosti u vezi čipke otkrivaju pravi majstori. Lepoglavska čipka vrsta je čipke na batiće, a nalazi se na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva. Lepoglavska čipka, bijela ili bež, sadrži stilizirane oblike flore i faune te barokne i geometrijske motive. Lepoglavska je čipka svoj pravi procvat doživjela s kraja 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja prva organizira izradu čipke i oplemenjuje je narodnim ornamentom, a iznimno uspješno njezin rad nastavlja Danica Brössler koja je zaslužna za prepoznatljiv dizajn lepoglavske čipke. Čudesna čipka, za koju se vjeruje da su je pred više stoljeća u Hrvatsku donijeli pavlini, posebnost je Lepoglave i njezine okolice, a Čipkarsko umijeće postupno je prihvaćeno među seoskim stanovništvom i ostaje tradicija koja nikada nije potpuno prekinuta.



Na etno imanju Podsečki, gdje se radi na rječniku bednjanskog govora, ekipa Coolturista učila je o samom govoru i otkrivala zašto je za stanovnike Bednje to zauvijek najljepši komadić svijeta. Naravno pokušali su razumjeti bednjanski govor koji je također na UNESCO-voj reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva. Bednjanski se govor ubraja među najinteresantnije, najmelodičnije i najkompliciranije govore kajkavskoga narječja zbog bogatstva vokala, diftonga, zanimljivih glasovnih promjena, akcenata i drugih osobina. Svoju je posebnost bednjanski govor sačuvao kroz stoljeća zahvaljujući zatvorenosti i prometnoj izoliranosti bednjanskoga kraja, što je rezultiralo malim migracijama i gotovo neznatnim naseljavanjima iz susjednih govornih područja. Očuvanju te posebnosti pridonijela je i činjenica da su gotovo svi govornici bednjanskoga govora u prošlosti bili kmetovi ili seljaci, većinom nepismeni, na koje je utjecaj književnog jezika bio gotovo zanemariv. Tome pridonosi i struktura toga govora koja svojim brojnim vokalnim nijansama utječe na to da svaka nova riječ, bez obzira iz kojeg jezika, odmah dobije bednjanski oblik i naglasak. 



Pavlinski samostan dugo je služio kao kaznionica, a taj dio se danas može i turistički razgledati, kao i ćelije u kojima su boravili mnogi poznati hrvatski političari. Pavlinski samostan u Lepoglavi inače je jedan je od najznačajnijih samostana cijelog pavlinskog reda, punog imena samostan Blažene Djevice Marije s crkvom Bezgrešnog Začeća, a osnovao ga je Herman II. Celjski 1400. godine. Tijekom svoje burne prošlosti samostan je bio preoblikovan nekoliko puta, pri čemu je najznatnija promjena bila ona u baroknom stilu koja je počela 1650. godine. Nakon što je Josip II. godine 1786. izdao odredbu o ukinuću pavlinskih samostana, redovnici su napustili lepoglavski samostan, a sva njegova dobra preuzeo je Čazmanski kaptol i nešto kasnije Državni erar. Samostan je tada prenamijenjen u kaznionicu, što je i ostao sve do 2000. godine. Od 2001 godine samostan je pod restauracijom kako bi se vratio u svoje prvotno stanje, odnosno najsličnije svom orginalnom obliku i namjeni.

Nove uzbudljive turističke priče emisije 'CoolTurist' pratite subotom na Novoj TV, propuštene epizode pogledajte besplatno na novatv.hr.

Još lakše do novosti o omiljenim serijama i emisijama. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju