Prošlog je tjedna bilo burno u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Plan gospodarenja otpadom gradonačelnika Milana Bandića nije prošao jer su svi protiv njega.

Milan Bandić bi Bandić reciklažna dvorišta, kompostane i energane, odnosno spalionice – sve unutar naseljenih kvartova. Zbog toga su građani diljem grada odlučili dići svoj glas, pitajući se – ako se takav plan, koji ne ide na ruku njima, na svu silu gura, kome onda ide na ruku? Ekipa emisije Provjereno već se neko vrijeme bavi problematikom smeća i otpada u Zagrebu. Ovog puta došla je do zanimljivih odgovora koji vrlo jasno pojašnjavaju pozadinu svega.

Zašto gradonačelnik nije htio odustati, a mogao je povući točku s dnevnog reda, predložiti je ponovno za tjedan dana? Ovako mora čekati cijeli mjesec. To znači da se neće moći prijaviti ne EU natječaj, odnosno nema novca. Tada će to platiti građani. Podsused je najbolji primjer toga. Ekipa emisije Provjereno proučila je zemljišne knjige te lokacije. Jedna od čestica gdje bi se u Podsusedu trebalo graditi reciklažno dvorište s mehaničkom obradom građevinskog otpada upravo je Grad Zagreb kupio još 2004. godine od tvrtke koja se bavi obradom otpada. Tada su napisali da će kupoporodajnim ugovorom prenjeti u vlasništvo Gradu Zagrebu. Međutim, u zemljišnim knjigama stoji kako je ta tvrtka i dalje vlasnik te čestice. Građani u Podsusedu glazbenim spotom protiv reciklažnog dvorišta pobijedili su u prvoj rundi jer Bandićev plan nije izglasan, za sada.

Nisu se samo građani Podsuseda uzmenimrili. Prosvjedovalo se i u Resniku i Brezovici. Svi mjesni odbori odbili su plan. Očito je da ga nitko ne želi, osim jedne osobe – gradonačelnika Milana Bandića. On bi gradio kompostane, reciklažana dvorišta u kojima bi se obrađivao građevinski materijal i energane u kojim bi se spaljivao otpad, a sve to usred naseljenog područja. Zar je to gradu bilo u interesu? Voziti smeće u grad umjesto izvan grada? Građani Resnika znaju da je to osmišljeno još davno prije. Prosvjedovali su protiv Centra za gospodarenje otpadom još 2007. godine, pa opet godinama poslje.

Građani strahuju kako činjenica da se pristupna cesta radi prije nego je plan izglasan, znači samo jedno – da će se riječi gradonačelnika ostvariti. „To je usmjereno na skupljanje miješanog komunalnog otpada i generiranje goriva za spalionice. Evo u zadnje je vrijeme donijeta i odluka, amandman na prostorni plan u kojem se briše spalionica. Međutim, to je samo jedna začkulkjica. To je samo jedna prijevara jer umjesto spalionice to se više neće zvati tako to će sad biti enegrana, a suština stvari je ostala ista“, objasnila je Branka Genzić Horvat iz Udruge za zaštitu okoliša Resnikl. Dakle, umjesto da se otpad odvaja i reciklira, što nalaže europska direktiva, ono će se spaljivati.

Građani su se pitali zašto se ne sanira divlji deponij, zašto se dopušta navažanje otpada, što rade komunalne službe? Ekipa emisije Provjereno došla je do odgovora. Gomile otpada su baš na mjestu gdje bi se trebala izgraditi spalionica, odnosno energana. Čemu sanacija ako će se graditi spalionica? Jedna od strateških studija koja je novinarima zapela za oko je Savica Šanci – tik uz toplanu, i još uvijek stoji kao alternativna lokacija. Ipak, Resnik, Brezovica i Podsused su upisane u prostorni plan grada Zagreba kao lokacije za centre za gospodarenje otpadom. Prostorni plan se mijenjao i prije nego je gradonačelnik imao plan gospodarenja otpadom. Zato mu građani ne vjeruju kada rekao kako će maknuti Brezovicu i Podsused iz plana gospodarenja otpadom nakon što je uvidio kako neće proći.

Za svaku od ovih lokacija pisana je strateška studija utjecaja na okoliš i ništa osim toga. Također, izmjenjena su vodozaštitna područja, područja posebne zaštite. U Brezovici je posebno zabrinjavajuće jer se tamo, naime, do pitke vode može doći već na 5 metara dubine. Ukinuto je oko 300 kilometara četvornih vodozaštitnog područja bez ispitivanja.  Ali ako se pita grad tamo nema podzemnih voda - jednostavno su ukinute elaboratom. Dakle, Hrvatske vode procjenjuju ovaj sliv bitnim, a grad Zagreb ne. Situacija je zastrašujuća jer ovaj južni rubni dio grada opskrbljuje 300 tisuća ljudi s pitkom vodom.

Usprkos svemu navedenom, gradonačelnik je na na skupštini samo ponavljao kako mu nitko nije ponudio alternativu. Nitko od prosvjednika, a ni građana nije protiv zbrinjavanja otpada. Samo je pitanje na koji način će se to učiniti, jer grad Zagreb sav građevinski otpad koji se preradi potroši na zagrebačke ceste, pa nije jasno koji bi se točno građevinski otpad trebao drobiti u Podsusedu da bi se saniralo klizište po tom planu.

Nadalje, europske direktive nalažu recikliranje otpada, a ne njegovo paljenje u kojekakvim postrojenjima. Megakompostana bi trebala biti na poljoprivednoj zemlji, poplavnom području, u naselju, na slivu pitke vode prema planu koji nije prošao. Ali, ako stoji u prostornom planu možda se i progura, na štetu ekologije i na štetu građana.

Propuštenu epizodu emisije Provjereno pogledajte besplatno na novatv.hr.