Ispada da građani svako malo prosvjeduju, da su Hrvati protiv svakog projekta.

Na primjeru Konjščine vidi se zašto je to tako. Naime, tamošnji se načelnik već dogovorio s privatnikom kako bi bilo zgodno da se izgradi spalionica smeća, a građanima to nije baš tako rekao. Njima je pojasnio, rekli su, kako će se graditi toplana i kako će imati super jeftino grijanje. Najbolje tek slijedi: investitor je čovjek koji se u Sloveniji bavi otpadom. U posljednje tri godine ima 17 prijava i platio je 26 i pol tisuća eura kazni. Šefici šumarije zbog spora s otpadom prijetio je smrću.

Sve je krenulo prošle godine krajem rujna. Privatni investitor je već kupio zemljište. Ljudi koji su prodali zemlju sada se osjećaju namagarčeno pa ne žele otkriti svoje identitete. Načelnik ih je prvo pozvao da prodaju zemlju, a kada je to bilo riješeno, tek tada je dobio pismo namjere od investitora.

Načelnik Mirko Krznar tvrdi kako to sve što govore građani sada nije istina. Svima je sve objašnjeno. U ugovoru im, kaže, piše kako će se graditi elektrana-toplana na komunalni otpad. ''Prilikom dolaska na potpisivanje bio je bilježnik, bio je on i vi ste dobili tri ili četiri stranice. I to vam je prolistao i rekao: 'Tu se potpišite'. I ja nemam niti dan danas primjerak tog kupoprodajnog ugovora'', priča jedan od građana Konjščine.

Načelnik tvrdi jedno, ljudi drugo. No, to nije jedino što je uznemirilo građane Konjščine. Pitali su se tko je taj investitor Slavko Hrženjak, pa su ga potražili na internetu, a internet pamti sve. Otkrili su kako zapravo ima tvrtke i u Hrvatskoj i Sloveniji te da tamo grca u smeću, ali da je čak i prijetio smrću. Ekipa Provjerenog otišla je tragom tih informacija. ''Da će svakome tko se pojavio na njegovom zemljištu slomiti noge i da mu se ne približavamo na 100 metara jer će nas streljati'', prisjetila se njegovih prijetnji Katja Konečnik, šefica šumarije kojoj je Hrženjak prijetio.

Izrekao je to nakon što su građani prijavili neopisiv smrad, pa je policija i inspekcija utvrdila kako je smeće zatrpano na zemlji koja je u vlasništvu njegove žene. Dozvolu za odlaganje materijala, pa da je bilo i čista zemlja, nije imala. Nakon toga su iz šumarije s tim problemom izašli u medijima. Tada je Katji uslijedio poziv gospodina Hrženjaka. Prijavila ga je, on se javno ispričao i uplatio novac u humanitarne svrhe, a ona ga nije dalje gonila.

Ekipa Provjerenog otišla je i do njega. Iako se ne pojavljuje u medijima, zbog prosvjeda oko energane je pristao ipak stati pred kamere emisije Provjereno. ''To je bio jedan familijarni događaj koji je uvrijedio moju ženu moju djecu i ja sam regirao u afektu, ali ništ od toga ne drži'', rekao je Hrženjak.

On je Hrvat koji se u Sloveniji otpadom bavi 30 godina, govori. Napravio je puno objekata, puno investicija, ima preko stotinu zaposlenih. I kao takav uspješan poduzetnik nailazi na podmetanja, pa je i to, kaže, bilo jedno od njih jer je taman imao veliku investiciju u tom mjestu.

U Suhadoli je sortirnica koju su više puta stanovnici čak i okolnih mjesta prijavljivali slovenskom ministarstvu. Bilo je požara, ljeti smrdi, a smeće se gomila, govore. ''Ima iza toga neka prostorija gdje je sve to smeće otvoreno, gdje se sve to može vidjeti, mirisati. To je stvarno, ima puno toga. Ništa nije zaštićeno, tako da ne znamo ni što odlazi u zemlju, što ide u našu vodu, ne znamo'', kaže jedna od stanovnica u Suhadoli.

Kako investitor ima tvrke s koncesijama za zbrinjavanje otpada, ekipa Provjerenog obišla je još jedan njegov deponij. Naređeno mu je kako sve smeće mora maknuti. Iz slovenskog Ministarstva zaštite okoliša otkrili su koliko prijava i kazni su njegove tvrtke dobile. U zadnje tri godine ima 17 prijava, platio je 26 i pol tisuća eura kazni, dobio dvije opomene, a s dvije lokacije još nije maknuo otpad kako mu je naređeno, s jedne je.

Hrženjak govori da je sada nastupila kriza. Iako ga je, tvrdi, preko 70 posto odvezao, voziti obrađeni otpad u energane u Italiju ili Austriju postalo je preskupo. Naplaćuju iznad 200 eura po toni prerađenog otpada. Tvrdi da mehaničko biološka postrojenja nisu dovoljna i potrebne su spalionice jer drugog rješenja nema. Nema dovoljno proizvodnje koja bi mogla ponovno upotrijebiti reciklirani materijal, dakle nema ga gdje prodati.
Građani Konjščine čim su to vidjeli na slovenskim portalima još su se više zabrinuli. Svjestan je i sam Hrženjak kako je to osjetljiva tema.

U svim modernim europskim gradovima takve energane i toplane na komunalni otpad postoje i imaju višestruke benefite uvjerava, nikakve štete za okoliš jer se tehnologija promijenila. Tako će imati i građani Konjščine jefitniju struju i toplinu, a oni ne vjeruju ni načelniku ni investitoru. ''Predstavljene su samo dobre strane. Da ćemo mi imati toplu vodu, da ćemo se mi grijati, a bez nekakvog idejnog projekta kako će se to raditi, tko će napraviti infrastrukturu, znači cjevodode, stanice. To košta. To je valjda skuplje nego što je ta spalionica'', priča anonimna stanovnica Konjinščine.

Načelnik tvrdi kako nije mogao ništa reći jer još nema projekt, već samo idejno rješenje. Međutim, Ministarstvo zaštite okoliša kaže kako nije zaprimilo nikakav zahtjev za mišljenjem niti to idejno rješenje. Iz Ministarstva su odgovorili kako onaj dio komunalnog otpada koji nije moguće odvojiti i pripremiti za recikliranje, mora biti obrađen u centrima za gospodarenje otpadom, a ne u toplanama energana i kako su to EU i Hrvatski ciljevi. S druge strane, pišu kako građenje takvih građevina nije zabranjeno. Dodaju kako o svim postupcima javnost ima pravo biti informirana i sudjelovati u njima.

Spalionice otpada spadaju pod građevine državne važnosti. No, kako je onda moguće da izgradnju jedne može dogovoriti loklani načelnik na temelju pisma namjere? Što će se odviti još iz ove priče, teško je reći. Ovaj projekt tek je u začetku, a ono što smeta ljude je to što se radio potiho.

Propuštenu epizodu emisije Provjereno pogledajte besplatno na novatv.hr.

Još lakše do novosti o omiljenim serijama i emisijama. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju