Građani grada Zagreba su šutjeli i strljivo čekali, ali vrijeme je odmicalo i ništa se nije događalo...

Roditelji zagrebačkih učenika počeli su se buniti i traže zaštitu za svoju djecu. Za škole koje su još uvijek oštećene traže obnovu, a za one obnovljene dokumentaciju o obnovi kako bi provjerili da je sve u redu. Međutim, Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, tvrdi da je njihov bunt uzrokovan nadolazećim lokalnim izborima.

Zagrebački roditelji pobunili su se jer put do škole nije siguran, pa na svakom kutku donjeg grada vatrogasci uklanjanju ili pričvršćuju ono opasno. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je sanaciju.

"Ja znam za slučajeve gdje su ljudi prijavili opasne dimnjake prije pola godine i skinuti su ih prošli tjedan. Odjednom, kad su roditelji pokrenuli ove građanske inicijative. Nikad više vatrogasnih vozila nisam vidio na terenu", rekao je Tomislav Tomašević, zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

Nastava je počela, a s time i bunt roditelja. Ne samo zbog puta do škole već i zbog samih škola. Uzeli smo dva primjera, od kojih je prvi škola stara 125 godina.

"I zidovi su vam sada lijepi bijeli, okrečeni i vi uopće ne znate kakvo je današnje stanje zgrade nakon sanacije", rekla je Ana Pavičić Keselj, majka učenika Osnovne škole Izidora Kršnjavog.

Drugi je primjer škola stara 53 godine.

"Znam u kakvom je stanju. Ja ne vjerujem u tu zelenu naljepnicu", rekla je Kornelija Bojanić, majka učenika Osnovne škole Jure Kaštelana.Nakon zagrebačkog potresa u ožujku, onaj petrinjski dodatno je osvijestio kako stupnjevi na Richterovoj ljestvici mogu utjecati na naše živote.

"Kada su u pitanju škole: devet je crvenih, 36 žutih. Sveukupno, sa zelenima s napomenom, imali smo 175 objekata koji su imali određenu razinu štete", rekao je Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje.

Do početka nastavne godine u rujnu od toga su sanirali, govori nam pročelnik, 161 objekt. I nijedan objekt, tvrdi, nije dodatno nastradao u novom potresu.

"Nitko cijelo to polugodište ni rujan, ni listopad, ni prosinac nije postavljao pitanja, pa ni prvi dio siječnja", rekao je Lovrić.

Roditelji se organiziraju u inicijative, stručne stožere, u grupe na Facebooku. Traže pristup informacijama u Uredu za obrazovanje. No Lovrić tvrdi sve je to zbog lokalnih izbora.

"Dio političkih aktivista opravdanu zabrinutost roditelja pokušava zlorabiti za svoje političke interese i to vam je jedina prava istina", rekao je.

Nakon potresa u ožujku Osnovna škola Izidora Kršnjavog morala je u sanaciju. Roditelji tvrde da nisu znali točno kakva su oštećenja, ali znali su da se škola popravlja.

"Mi smo vidjeli da je nakon prvog bila nekakva sanacija. Ne znamo kakva, ali je bila sanacija. Nakon drugog ona nas izvještava da tu s drugog krila, koje nije sanirano, ima pucanja žbuke, da otpada, da se malo nešto događa s vodovima", rekla je Pavičić Keselj.

Zbog epidemiološke situacije roditelji ne ulaze u školu već mjesecima. Zbog toga su se udružili i tražili uvid u dokumentaciju u ured za obrazovanje ne bi li vidjeli što je učinjeno. Na uvid su poslali roditelje arhitekte i inženjere. "Uvid je bio 15. 1. i iz dokumentacije je vidljivo da se nikakav detaljan pregleda nakon prvog potresa 22. ožujka nije napravio. Napravile su se upute o sanaciji građevine na način da se propisuju tipske mjere sanacije bez izričitog nacrta postojećeg stanja", rekla je Pavičić Keselj. Utvrdili su da se prije potpisivanja ugovora s izvođačima radova zakon promijenio i tvrde da on nalaže izradu projekta. No ovdje to nije napravljeno.

"Dajte nam nekakvu sliku izvedenog stanja, šta se izvelo po tome toga nema", rekla je Pavičić Keselj. Roditelji ne vjeruju ni jednoj riječi Gradskog ureda, u koji bi ponovno trebali ići vidjeti dodatnu dokumentaciju koju, iz nepoznatog im razloga, nisu vidjeli prvi put. Međutim, Lovrić tvrdi da to nije slučaj.

"Vidjeli su sve roditelji što su trebali vidjeti i što postoji", rekao je te, nakon što mu je rečeno da će roditelji ponovo doći, dodao: "Doći će zato što imamo još neke dokumente koje žele vidjeti. Sve ćemo im dati, onima koji su kompetentni i koji to mogu razumjeti."

Zgrada je, govori, sanirana 1997. i sada nakon zagrebačkog potresa. Tvrdi da nikakvog dodatnog oštećenja nije bilo nakon petrinjskog potresa.

Iako su roditelji potpisali peticiju i predali zahtjeve, poput onog da se napravi izračun seizmičke otpornosti zgrade, pročelnik tvrdi da je sve politički irežirano.

"U isti dan gospodin Željko Uhlir, predsjednik zagrebačkog HNS-a, i majka koja je samoprozvana predsjednica stručnog tima u OŠ Izidora Kršnjavog objave iste primjedbe na obnovu zagrebačkih škola. Recite mi, je li to zabrinutost roditelja ili je zlouporaba opravdanog straha od potresa?" rekao je Lovrić.

Iako je Ana Pavičić Keselj u vrijeme HNS-ova mandata radila u Ministarstvu graditeljstva projekte energetske učinkovitosti, ona danas nije članica ni jedne stranke. U javnost je ovog puta istupila, govori nam, kao majka i u tome nije sama.

"Taj zahtjev koji smo uputili u roku od 24 sata potpisalo je 270 roditelja", rekla je. Od 135 osnovnih škola njih čak 79 građeno je prije 1970. godine. Naravno da to ne znači da će se srušiti niti roditelji upozoravaju na to. Oni upozoravaju na činjenicu da djeca ne dobivaju najbolje i najsigurnije okruženje.

"Mi smo vidjeli i prije da je situacija u gradu loša što se tiče samog održavanja. Gradonačelnik je još prije četiri godine najavio veliki 'new deal' za Zagreb i zbog toga je možda čak i dobio izbore. Rekao je da će u četiri godine obnoviti 5000 fasada. Nažalost, obnovljeno je svega pet ili šest objekata u tri i pol godine", rekao je Renato Petek, zastupnik u Gradskoj skupštini.

Tako je i put do škole nesiguran. Pitanje je to, naravno, suvlasnika zgrada, no Petek tvrdi da bi im Grad bi u tome trebao pomoći. Dosad je Vlada obrazovanju dodijelila 285 milijuna eura iz Fonda solidarnosti.

"Sama obnova mogla je početi temeljem Zakona o gradnji. Osnivači nisu trebali čekati Zakon o obnovi, Zakon o gradnji bio je dovoljan da pokrenete rekonstrukciju i obnovu rekonstrukcije i cjelovite obnove zgrade", rekao je Damir Vanđelić, čelnik Fonda za obnovu Grada Zagreba.

Iako novac stoji na računu, nije raspisan nijedan natječaj.

"Ne znam točno gdje je zapelo. Zakon je definirao sve – tko i što radi", rekao je Vanđelić.

Obnova škola nije u rukama Fonda za obnovu jer se on se samo bavi stanovima i kućama. Škole spadaju pod ministarstva i, u ovom slučaju, gradske vlasti.

"Ja sam imao tri sastanka s resornim ministrom na tu temu, a prije 10 dana bio je zadnji sastanak. Prezentirano je da će uskoro biti objavljen javni poziv", rekao je Lovrić. Osnovna škola Jure Kaštelana zbog dotrajalosti se više puta pojavljivala u Dnevniku Nove TV. Radi se o polumontažnom objektu s azbestnim krovom.

"Naša je škola stara 53 godine. Međutim, mislim da bi bilo zanimljivo da sam prije 36 godina išla u tu školu i iznenadila sam se, kada sam prije tri godine došla u učionicu jer je učionica bila ista kao kad sam ja pohađala školu", rekla je Kornelija Bojanić, majka učenika Osnovne škole Jure Kaštelana.

"Imamo dotrajale instalacije, stolariju. Djeca za vrijeme ljeta ne mogu otvoriti prozore jer su neki opasni. Isto tako, po zimi se ne smiju otvarati, pa je izuzetno vruće zbog centralnog grijanja", dodala je. Prije devet godina kopalo se za dvoranu.

"Seizmička analiza radila se 2012. godine i procijenjeno je da škola prema regulativi ne može izdržati potrese", rekla je Sanja Sladić, majka učenika Osnovne škole Jure Kaštelana.

Analizu su zatražili putem prava na pristup informacijama jer ih zanima kakve potrese škola ne može izdržati. Prethodna dva je izdržala, no to im nije utjeha.

"Nismo dobili pristup unutra. Ne znamo točno što je. Rečeno je da je nešto popucalo, da se to pokrpalo i da sad super funkcionira", rekla je Bojanić.

Škola je u trebala biti obnovljena 2019. godine, ali to se nije dogodilo.

"Mislim da zaista više ne treba posebno naglašavati iz kojeg razloga roditelji postavljaju pitanja", kaže Bojanić.

"Mi ćemo ovih dana za tu školu dobiti građevinsku dozvolu. Ići će natječaj za radove i negdje do konca ove godine će ti radovi sasvim sigurno i započeti", rekao je Lovrić.

Taj odgovor, govore nam roditelji, slušaju već predugo, a vide nove spomenike, fontane i žičaru.

"Ogorčeni smo i razočarani, pogotovo komunikacijom Grada i gradskih službi. Mislim da je vrlo lako razaznati kad vam netko doista daje nadu temeljem nekih činjenica ili kad vam netko da lažna obećanja samo da bi vas ušutkao", rekla je Bojanić. Na razini cijele Hrvatske nisu rađene statičke procjene otpornosti odgojno-obrazovnih objekata i krajnje je vrijeme da se to učini. Iz Grada uvjeravaju da su škole i vrtići sigurni.

"Kome bi palo na pamet da u objekte kojima prijeti opasnost pušta djecu? Nama u Gradskom uredu za obrazovanje to sigurno nikad ne bi palo na pamet", rekao je Lovrić.

Rok za korištenje europskog novca je 18 mjeseci. One s crvenom oznakom i neuporabljivom žutom temeljito će se obnavljati s europskim novcem ako ga stignu utrošiti. Za ove koje je Grad obnovio roditelji traže detalje sanacije, jer to nije obnova.

Deset mjeseci nakon potresa ova priča tek počinje, a razina otpornosti takvih objekata i gradu i državi nakon svega ovoga trebala bi biti na prvom mjestu.

 

Emisiju "Provjereno" gledajte četvrtkom u večernjem terminu na Novoj TV! Propuštene epizode pogledajte besplatno na novatv.hr!

 

Još lakše do novosti o omiljenim serijama i emisijama. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju