Apokaliptične najave da se otvara nova ruta migranata kojima će proći deseci tisuća, nisu točne. No da se nešto kuha na granici oko Velike Kladuše i Bihaća, ekipa emisije Provjereno uvjerila se i sama. Stotine ljudi čekaju pravu priliku, bez dokumenata, bez ičega, samo s jednim ciljem – zaobići službeni granični prijelaz i nastaviti na zapad.

Bez obzira na to što je veliki val izbjeglica i migranata prošao davno, krijumčari ljudi i dalje su aktivni. Iskustvo kaže da će, nesretnici koji riskiraju sve kako bi došli do zapadne Europe, pokušati ponovno, i to koliko god puta treba, dok ne uspiju.

Djelatnici granične policije i organiziranog kriminaliteta, koji nadziru putove krijumčarenja ljudima i ilegalne prelaske, sve češće najviše posla imaju na dijelu granice oko Velike Kladuše. To brdsko područje, koje presijecaju potoci i rijeke, puno je šume. Taj teren je težak za nadzor koji je odnedavno dodatno postrožen. Tek rijetki imaju privilegij prelazaka bez dokumenata, a ostali koji to pokušaju, uglavnom i ostanu na pokušaju. "Preko rijeke je Bosna i čim vide policijska vozila, većinom to bude odmah trčanje nazad i čekanje druge prigode", objasnio je Tihomir Maras iz službe kriminalističke policije.

Koliko god bili uspješni policajci, toliko su migranti uporni. Ni puno veće prepreke i rijeke nisu problem, a uz to najčešće imaju pomoć. Radi se o ljudima koji na njihovoj muci dobro zarađuju. Nerijetko se događa da kamere zabilježe pothvate poput krijumčarenja ljudi preko Dunava na istočnoj granici. Jedna snimka pokazuje kako je, u samo nekoliko sekundi, čak njih 17 ušlo u kombi kraj autoceste Zagreb–Lipovac. No, do svoje destinacije nisu došli.

Sličnu je sudbinu doživio Azad, Pakistanac kojeg je ekipa emisije Provjereno zatekla na obali Une u središtu Bihaća u susjednoj BiH, dok je prao posude u kojima je skuhao ručak. Kaže kako je bio nadomak slovenske granice kada ga je policija pronašla. "Šest dana sam hodao, bez hrane i vode. Uhvatila me policija i natrag u Bosnu", ispričao je Azad. Nepovjerljiv, utučen, tužan – nije ni pogledao prema ekipi emisije Provjereno cijelo vrijeme razgovora, nastavio je prati i dalje. Iza njegovih leđa nalazila se golema zgrada koja slovi kao mjesto na kojem se okupljaju lokalni narkomani, ali odnedavno je i utočište za 50 migranata. Ekipa emisije Provjereno nije uspjela vidjeti nikoga, osim jednog na obali rijeke. Na katu zgrade nekolicina Afganistanaca i Pakistanaca loži vatru. Uvjeti u kojima žive, malo je reći, nisu humani. No, nemaju izbora jer povratak u domovinu nije opcija.

Nekoliko kilometara dalje, nalazi se improvizirani prihvatni centar. Migranata je posvuda, a Bihać je postao nova meka na njihovoj ruti. Cjelokupna situacija uhvatila je susjede nespremne. Centar za migrante i nije neki centar, već napušteni i devastirani đački dom, a nije ni blizu minimuma higijenskih uvjeta. Tamo je ekipu emisije Provjereno dočekao tim iz bihaćkog Crvenog križa. Oni, uz međunarodnu organizaciju koja brine o migrantima, jedini djeluju na terenu. "Trenutno je užasno, ali koliko toliko uspjeli smo nekako pustiti u funkciju bar nešto. Vani imamo ove, vidjeli ste, kontejnere za tuširanje koje čekamo samo da se uvede struje pa da pustimo i njih u funkciju. Vodu smo već osigurali da mogu piti", objasnio je Enver iz Crvenog križa i dodaje kako imaju i obitelji s malom djecom.

Grupa Pakistanaca koja dijeli sobu u prizemlju pojasnila je kako nema legalnog načina da dođu u Europu jer njihove putovnice nemaju mogućnosti putovanja bez vize. Raneshahin, migrant iz Pakistana, prije četiri je godine napustio domovinu. Od tada putuje. Neko je vrijeme proveo radeći u Turskoj i Grčkoj, no ni on, kao i njegovi sunarodnjaci, u BiH nisu imali sreće. "U Sarajevu sam mjesec dana tražio posao, kažu – nema ništa. Samo to. Išao sam u hotele, barove i male tvornice. I uvijek isto, nema ništa. Nisam znao što znači, ali sam shvatio", objasnio je svoju situaciju Raneshahin.

Kažu kako nema druge nego da idu dalje. Pričaju kako oni samo žele dobar život. Do tada se moraju snalaziti, a situacija u Centru je sve teža. Od početnih nekoliko desetaka, broj migranata koji se svaki dan okupi na ručku doseže do 300. Povećana je opasnost od zaraznih bolesti. "Situacija nije u redu. Ja kao epidemiolog mogu reći da ovakvu epidemiološku situaciju cijenim rizičnom, ali ne u smislu dizanja panike", smatra dr. Zerina Mulabdić, epidemiologinja ZJZ USK-a. Migranti su dobili kreme i upute kako ih koristiti, no do sada nisu imali tuševe u Centru.

Oko 70 kilometara sjevernije situacija je vrlo slična. Na stotine migranata okupilo se u Velikoj Kladuši. Raštrkani su po gradu, no ponajviše ih je u samom gradskom parku pod vedrim nebom. Ranaa je Iračanka koja s mužom i troje djece želi u Njemačku. "Policija nije dobra. Djeca plaču, ali oni nas tjeraju natrag", priča Ranaa koja je tri puta prelazila granicu, bez hrane i vode.

Na službeni granični prijelaz nikada nisu išli jer ne žele azil u Hrvatskoj, žele u Njemačku. Ipak, tvrde da dokumente imaju. Ekipi emisije Provjereno došli su pokazati ono što imaju – kopije dokumenata. Originali su ostali u Grčkoj, odakle ih nikada nisu dobili natrag. Tvrde da ih i u Bihaću i u Velikoj Kladuši policija tjera, pa i tuče. Ekipi emisije Provjereno pokazuju razbijene mobitele i ozljede, a ovo nije prvi slučaj da se migranti žale na postupanje hrvatske policije.

Deset migranata ode, a 50 dođe, kažu u Bihaću. Preko dana najčešće spavaju, a u sumrak kreću na, tko zna koji po redu, put prema boljem životu. "Ovo je možda čak i najidealniji dio dana – kad se već polako počinje večer bližiti, a još uvijek se vidi prolaziti kroz šumu", pojašnjava Tihomir Maras iz MUP-a.

Na 1.001 kilometara granice s BiH teško je očuvati potpunu kontrolu. Činjenica je ipak da je ovaj dio trenutačno najviše na udaru. Pod okriljem noći, termovizijske kamere vide ono što oko ne može. Na snimkama koje je u posjed dobila ekipa emisije Provjereno, vidi se da je helikopter učinio svoje – migranti su se razbježali. Helikopter je donekle spriječio moguće prelaske granice. No, to ne znači da operativci na terenu imaju slobodno.

Prema sadašnjim podacima, na teritoriju BiH je oko 3.500 migranata. Većina njih pokušat će granicu prijeći preko livada, šuma, pa i rijeka. Stroža kontrola granice zapravo je kontrola koja je regulirana zakonima Europske unije, a granica prema BiH je vanjska. Ona je očito i najtvrđi orah migrantima, očajnicima koji zbog želje za boljim životom, ljude koji samo rade svoj posao nerijetko gledaju kao najveće neprijatelje.

Propuštenu epizodu emisije Provjereno pogledajte besplatno na novatv.hr.