Park-šuma Marjan je splitska tema broj jedan. Nakon što je potkornjak zaprijetio uništenjem šume, hitna sanacija provodi se već sedam mjeseci. No umjesto da umiri građane, produbila je sukob. U zraku lebdi sumnja i indicije da se sjeklo mimo pravila i više nego što treba.

''Ja sam osobno svjedok da nisu sječena samo zaražena stabla nego i zdrava stabla iz meni nepoznatih razloga, ali vidimo da nije uspostavljen ni šumski red nakon što je završena sječa'', kaže predsjednik Društva Marjan Srđan Marinić.

Priča se o kamionima koji noću odvoze trupce, gradskoj upravi koja ne želi dati dokumente, više kaznenih prijava, sječi nedoznačenih stabala. To je dovoljno da oporba sve opiše kao katastrofu. ''Ovaj gradonačelnik će biti upamćen u povijesti kao gradonačelnik za čijeg mandata je nestao Marjan'', poručuje Marijana Puljak, gradska vijećnica stranke Pametno.

Zaraza se brzo širila

Ovlašteni vještak u ime suda vještačio je dio šume. Županijsko državno odvjetništvo potvrdilo je za Provjereno dosad neslužbene informacije – u nalazu vještaka stoji da doznaka i sječa nisu obavljene prema pravilima struke. Ni grad mu nije želio dati dokumentaciju. No, vještačenje još nije javno, a splitski se čelnik zasad ponaša kao da ga nema. ''Ne mogu i neću to komentirati'', poručio je početkom rujna splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara.

Šef sanacije uvjerava da nije bilo vremena za svaki zarez jer se zaraza brzo širila. ''Treba gledati šumu u cjelini. Pa nije bitno je li doznačeno ili nije, bitno je da je dignuto zaraženo. To je bit. Dignuta su ona koja su nedoznačena sigurno nisu zdrava ili bezveze'', kaže Nenad Ružić, koordinator Radne skupine za Marjan.

Sanacija se nije izvodila po ugovoru

Dok policija i DORH utvrđuju što se točno dogodilo, iz Društva Marjan napominju da se sanacija nije izvodila po ugovoru. Umjesto žičarom, stabla su vukli po tlu. ''Rekli su da će biti žičara, da neće bit nikakvog oštećenja. Međutim, na kraju se ispostavilo da to neće biti žičara, nego šumska vučnica koja čak i u komercijalnim šumama nije preporučljiva jer uništava postojinu i sastojinu'', govori Marinić.

Desetljeća nemara, građevinski interesi, mediteranski potkornjak, dvojbena sanacija i kaznene prijave, politička prepucavanja, ilegalna gradnja. Sve to stane na 300 hektara Marjana, zaštićene park-šume, simbola Splita za koji mnogi strahuju da će postati ono što je bio prije 100 godina – golo brdo.

''Tri programa gospodarenja su se donijela. Međutim, nisu se provodili. I onda smo zapravo imali jednu šumu koja je stara šuma i kao stara je podložna udarima, utjecajima nametnika i to se dogodilo baš 2016. godine kad se primijetilo prvo sušenje tih borova'', objašnjava Srđan Marinić.

U jesen 2017. borovi na Marjanu polako su se sušila već godinu dana, a 700 ih je posječeno. Nametnik borova nematoda za kojom se tragalo nije pronađena. Iz gradske ustanove tada su umirivali javnost. ''Sušenje stabala nema nikakve veze s nikakvim održavanjem, upravljanjem. To je prirodni proces koji se morao dogoditi. Priroda je ćudljiva, priroda se mijenja'', govorio je prije dvije godine ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan Robert Koharević.

Na kraju je otkriven potkornjak. Da se Marjanom upravljalo skandalozno loše, potvrdio je i elaborat financiran europskim novcem. No sve to nije zabrinjavalo ni gradonačelnike prije Opare, Ivu Baldasara i Željka Keruma. Do prije koju godinu, javna ustanova koja brine o šumi, nije imala šumara.

''Imate masovna zapošljavanja u javnoj ustanovi Park-šuma Marjan. Ona ima 60 zaposlenih, od kojih je jedan šumar koji je konstantno na bolovanju. Valjda zbog ovih silnih pritisaka čovjek ne dolazi na posao'', priča gradska vijećnica Puljak.

Pljušte kaznene prijave

Kako je došlo do ove katastrofe, Provjereno je pokušalo pitati ravnatelja javne ustanove, ali nije dobio dozvolu za istupanje. Potkornjak je, dakle, utvrđen krajem 2017. godine. Cijelu 2018. godinu, osim sjednica i rasprava o problemu, posjeklo se tek nekoliko tisuća stabala. No situacija je eskalirala, pa u veljači ove godine grad traži, a županija proglašava izravnu opasnost od nastanka elementarne nepogode. Sve je to, čini se, prekasno jer od početnih nekoliko tisuća zaraženih stabala, sada je posječeno više od 35 tisuća.

Usporedno sa sanacijom, pljušte kaznene prijave. Dvije su podnesena protiv splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare. ''Zbog toga što je imao upute Šumarskog instituta još iz veljače prošle godine, što točno treba poduzeti protiv ovog potkornjaka, nametnika. Godinu dana se ništa nije dogodilo'', rekla je Marijana Puljak. Druga se prijava tiče optužbi oporbe za prekoračenje ovlasti. ''Tijekom sanacije je poduzimao radnje, potpisivao ugovore, ugovarao poslove veće od milijun kuna, za što zapravo nema ovlasti'', govori Puljak.

Gradonačelnik nije želio razgovarati

O svim ovim temama ekipa Provjerenog željela je razgovarati s gradonačelnikom Oparom, ali pozivi i poruke glasnogovornici bili su uzalud.

Druge sumnje i prijave sadrže moguća kaznena djela pustošenja šume, uništavanja biljnog i životinjskog svijeta. Sve je krenulo od jednog e-maila. Na početku sanacije, inspektorica zaštite okoliša upozorava gradske vlasti na uočene brojne nepravilnosti. Iako ne spori da je bilo sječe zdravih stabala zbog probijanja koridora, šef sanacije osporava riječi inspektorice.

''Ja ću vama reći da je taj inspekcijski nalaz je došao od inspektorice zaštite prirode, koja nije šumar. Znači, šumarski inspektor nije to napisao. Neću ulaziti u detalje kako je ona došla do tog saznanja'', rekao je Nenad Ružić. No navode inspektorice potvrdilo je nedavno i vještačenje, koje još nije javno dostupno.

Nisu dostupni ni nalazi šumarske inspekcije jer je postupak u tijeku. Nesporno je da se do druge popratne dokumentacije ne može doći.

''Niti na jednoj tematskoj sjednici nismo dobili pisano izvješće, pisani izvještaj što se točno radi na Marjanu, koje su se radnje poduzimale, koliko je stabala srušeno i zaraženo, koliko uopće ima stabala na Marjanu'', kaže Marijana Puljak.

Tvrtka Matima projekt, koja je direktnom pogodbom s Gradom izvodila sječu, a poslije i otkupila drvnu masu, poslala je na adresu Provjereno poduži odgovor. Demantiraju sve za što ih se proziva. Za vještaka tvrde da je bio pristran, a doznaku stabala, kažu, radile su Hrvatske šume. Javnu ustanovu prozivaju za nesuradnju.

Dok se raspetljavaju repovi sanacije, iskrsnuo je još jedan problem: tko je vlasnik šuma i šumskog zemljišta na Marjanu? Postavlja se i pitanje tko je vlasnik prodane drvne mase te tko plaća održavanje šume. Na dijelu parka upisan je grad Split, a općinsko državno odvjetništvo zatražilo je da država postane vlasnik. No gradonačelnik ne da.

''Zakon ne prepoznaje da oni mogu biti vlasnici šume. Znači ili država ili privatni vlasnik. I to je taj problem koji se ne rješava već godinama'', kaže Srđan Marinić. Sve to povezano je s građevinskim interesima u najljepšem i najskupljem dijelu grada. Nije vijest da je sagrađeno više od 75 ilegalnih objekata. No borba oko područja gradnje, ograničenja uporabe zemljišta još nije blizu kraja.

''Gradnje na Marjanu neće biti!''

''Dok sam ja gradonačelnik, gradnje na Marjanu neće biti! Točka'', odlučno tvrdi splitski gradonačelnik, iako je prošla polovica mandata. No zato spremno poteže tužbu protiv Društva Marjan zbog prenošenja informacija o parcelama njegove supruge.

''Bivši i sadašnji gradonačelnik, odnosno njihove supruge su suvlasnice u park-šumi Marjan i to na području Prve vode, to su susjedne parcele'', govori Marinić. Riječ je o parcelama u građevinskom području park-šume, iako je još kao kandidat tvrdio da to nije istina.

Oporba u tome vidi jedan od mogućih razloga zašto ne donosi nekoliko mjera za zaštitu splitskog bisera. Ukinuli bi i promet automobila šumom, koji vodi i do ilegalno proširenog restorana u obiteljskom vlasništvu bivšeg gradonačelnika. ''Gradonačelnik da sad hoće, može ukinuti promet, ali zna se tko drži koncesiju na Benama – obitelj Keruma koji je koalicijski partner HDZ-a'', kaže Marinić. I tu leži dio odgovora zašto odlučnijih koraka u zaštiti Marjana nema već godinama.

U fokusu je sanacija šume

Svi problemi na Marjanu teško bi stali i u dugometražni film. Sada je u fokusu sanacija šumske katastrofe, no i drugi građevinsko-pravni slučajevi doći će na naplatu. Točno stanje utvrđuje Šumarski institut, koji je sve snimio dronom.

Sječa je, tvrde nadležni, sada gotova. Šumski red očito se tek treba uspostaviti. Građani, oporba i mediji svoj su dio posla napravili i sada svi zajedno čekaju institucije da prokrče istinu skrivenu na marjanskim parcelama.

Emisiju Provjereno gledajte četvrtkom na Novoj TV, a propuštene emisije pogledajte besplatno na novatv.hr

Još lakše do novosti o omiljenim serijama i emisijama. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju