Četiri su godine otkako je Hrvatska izabrala prvu ženu na čelu države. Što se u njenom mandatu promijenilo? Što je obećala, a što ispunila? Koga je pridobila, a koga razočarala? Kako je vladala? Pitanja su to na koja tražimo odgovore u ovoj, izbornoj godini. ''Za predsjednicu možemo reći da je bila svojevrsno osvježenje na političkoj sceni u Hrvatskoj. Naime, kad se pojavila kao svojevrsna opozicija Ivi Josipoviću bila je puno ekspresivnija od njega'', objašnjava komunikacijska stručnjakinja doc. dr. sc. Gabrijela Kišiček.

''Ona je jako puno radila na toj komunikaciji s običnim ljudima, običnim građanima, obišla je sve dijelove Hrvatske i taj jedan pristup je sigurno novitet, recimo, nakon Josipovića i Mesića'', ističe stručnjak za odnose s javnošću dr. sc. Božo Skoko.

''Jedna od mojih deviza u životu je Carpe diem, uberi dan. Dakle, prilike koje se pruže pokušavam iskoristiti na najbolji mogući način'', govorila je Kolinda Grabar-Kitarović još dok je bila pomoćnica za javnu diplomaciju glavnog tajnika NATO-a u srpnju 2011. godine. Priliku je iskoristila. S 32 tisuće glasova više od Ive Josipovića, osvojila je Pantovčak. I počastila javnost romansiranom biografijom.

No, prije euforije izborne noći, trebalo je politički preživjeti kampanju. I naravno, ponešto obećati. A za one koji se ne sjećaju, u jednom trenutku u kampanji plasirala je ideju da se pedofili - kemijski kastriraju.

Ekipa emisije Provjereno provjerila je brojke. Ured predsjednice uistinu je trošio manje i to nekoliko milijuna godišnje, a nešto se smanjio i broj zaposlenih. Štedilo se jedino nije na ribi, a Ured predsjednice naručio je četiri tone lososa.

Savjetnicu za zviždače, pak, smjenila je nakon tri mjeseca i nakon toga više nije bilo ni nove savjetnice ni posebnog ureda. O proglašenju punog gospodarskog pojasa na Jadranu, nakon izbora više nije bilo riječi, kao što je misteriozno iščezla tema pedofila.

Mladi su čekali dvije i pol godine da se osnuje njihovo vijeće u Uredu predsjednice, ali valjda je bolje i to nego 40 godina čekati školsku dvoranu, pa dobiti odgovor da je i livada dobra.

Bez suradnje s Vladom, svaka inicijativa osuđena je ostati na papiru, a svoju ovlast i obećanje da zatraži sjednicu Vlade, pokušala je izvršiti nekoliko puta. Sa SDP-ovim Zoranom Milanovićem, brzo je zaiskrilo. A od sjednice, nakon javnog dopisivanja, nije bilo ništa. "Gospodinu Milanoviću poručujem da interese države stavi ispred vlastitih interesa i da počne obnašati odgovorno dužnost predsjednika Vlade'', kazala je predsjednica.

Za godinu dana stigla je nova vlada HDZ-a i Mosta, a s njom i novi premijer, Tihomir Orešković. Nije prošlo ni mjesec dana ''služenja građevinama'' , kad eto novog sukoba. Predsjednica je izgubila povjerenje u prvog čovjeka SOA-e, Dragana Lozančića i potpisala smjenu bez znanja premijera koji to mora supotpisati. Novi premijer otezao je mjesecima. Nije bilo posve jasno koji su točno razlozi smjene, a ni lokacija novog ureda predsjednice, još jedno obećanje iz kampanje, nije ga pretjerano mučila.

Dolazi treći premijer u mandatu, Andrej Plenković. Na samom početku vladala je idila. Veselje je bilo kratkog vijeka. Predsjednica kritizira i novu HDZ-ovu Vladu, posebice po pitanju demografije i blokiranih. Opet traži izvanrednu sjednicu. ''Nažalost, i od ove smo Vlade čuli samo parcijalne mjere. Kad je riječ o demografskoj politici, ne možemo razgovarati samo o dječjim doplatcima i broju vrtića'', kazala je predsjednica.

''Ona zapravo kad je postala predsjednica nije shvatila koliko malo ovlasti ima, malo promijeniti. Može nešto sukreirat vanjsku politiku. Pitanje je što. To se sve svodi na par ambasadora, oko tajnih službi nešto kadrovirati, ali počesto imam dojam da je htjela biti predsjednica Vlade. Imati ovlasti i moć da se bavi demografijom, izvozom'', smatra politički reporter Nove TV Mislav Bago.

''Jedna politika 'aha sazvat ću Vladu, sjednicu Vlade, sjednicu ovog ili onog vijeća koja će konačno zahvaljujući mome vodstvu riješiti problem'. Dobro, znate da li je koji problem riješen nakon toga? Koliko je meni poznato i koliko se mogu sjetiti, zapravo ne. Ali dobro u redu je da se ukaže na neki problem da to onda može voditi nekom boljitku i to je funkcija predsjednika da ukaže na neke probleme'', ističe prof. dr. sc. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti.

Najzvučniji vanjskopolitički projekt predsjednice je Inicijativa triju mora, pokrenuta s Poljskom. Na summit je došao i američki predsjednik Donald Trump. ''Ako pogledamo cjelokupni mandat onda možemo reći da je najveći iskorak predsjednica napravila u toj međunarodnoj komunikaciji gdje je postala zaštitno lice moderne Hrvatske. S druge strane, napravila je i određene vanjskopolitičke iskorake, najveći je bio Inicijativa tri mora. Međutim. nakon sjajnoga početka, bojim se da smo sad malo usporili i ne znamo gdje je ta priča'', kazao je stručnjak za odnose s javnošću Skoko.

Sve se usporilo jer inicijativu podupire Amerika, a Europska unija u početku na to nije blagonaklono gledala. No, analitičari upozoravaju, to je samo jedan primjer neusklađenosti naše vanjske politike. ''Imate paralelno dvije vanjske politike koje nikako da se koordiniraju. Jedna je Vlade, a druga predsjednice republike. Jedna daje naglasak na EU, druga daje naglasak na SAD, odnosno savezništvo. Dakle, bez prethodnih konzultacija, koordinacije, usuglašavanja, vi ne možete imati efekta'', objašnjava Cipek.

Čini se da je slično bilo i na regionalnom planu. Susreti s Aleksandrom Vučićem trebali su popraviti odnose. ''Mimo Vlade je zadnje dogovorila sastanak s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Taj sastanak je unatoč velikoj pompi zapravo bio potpuni promašaj. Odnosi ne samo da se nisu poboljšali, što je bio cilj sastanka, nego su se još više pogoršali'', ističe Cipek.

Zato su odnosi s Rusijom postali bolji. Kumovalo je tome i svjetsko prvenstvo u nogometu, gdje je predsjednica pokazala koliko može biti opuštena i pobrala simpatije svijetskih medija. Za dio javnosti domaće javnosti, ipak previše.

Institucijom putujućeg ureda obišla je cijelu zemlju. Samo prošle godine, posjetila je 150 mjesta, gradova i država. I, među ostalim, pričala bajke, plesala kola, izlazila na pozornicu primiti buket umjesto izvođača, obilazila ročnike. ''Ono što je ona svakako trebala naučiti je vještina improvizacije. Dakle, nepripremljeno odgovarati na novinarska pitanja, snalaziti se u neočekivanim govorničkim situacijama. Ona je tu vrlo loša. Dakle, pamtimo neke od njezinih komunikacijskih gafova'', govori Gabrijela Kišiček.

Kritike medija i neugodna pitanja novinara, poput svih političara, nije baš oduševljeno dočekivala.
No, pokušaj otimanja mikrofona novinaru ne viđa se često. A sve zbog promjene stava oko Marakeškog sporazuma.

Prije četiri godine, nešto više od 50 posto građana reklo je ona je ta. No krajem godine, krenut će nova trka za Pantovčak. Prema posljednjim anketama, predsjedničin rad podupire 51 posto ispitanika. ''Pa mislim da su izbori dosta specifični. mislim da ljudi ne glasuju samo na temelju obećanja i programa. Svi imaju više manje slične programe i obećavaju slične stvari. Glasuju za osobnost, za karizmu, za nekoga tko može dostojanstveno predstavljati Hrvatsku i tko može pridnositi jednom zajedništvu, tko može nazvati stvari pravim imenom. Bit će zanimljivo pratiti u ovim sljedećim mjesecima koliko će biti blaga, koncizna, kritična spram Vlade. Jer mora biti oprezna da bude blizu Vlade, a da se ne opeče. I kako će funkcionirat ako bude izabrana. Hoće li to biti neka nova Kolinda ili neka stara predsjednica koja će moći govoriti i raditi ono što hoće jer nakon izbora ti se više ne boriš za ništa. Drugi mandat je mandat ostavštine'', objašnjava Skoko.

Početak kampanje očekuje se nakon izbora za Europski parlament, kada će vjerojatno i predsjednica istaknuti svoju kandidaturu. Za sada, jedini najavljeni izazivač je nezavisni Marko Vučetić. Ostali kandidati samo su u sferi nagađanja.

 

Propuštenu epizodu emisije Provjereno pogledajte besplatno na novatv.hr.