Nije li pomalo zastrašujuće da jednom kada položimo vozački, za volanom možemo biti do kraja života, a da nas više nitko ne pita kakvi su nam refleksi, vidimo li, možemo li uopće kontrolirati automobil na cesti?

Nedavno nas je šokirala tragedija u Samoboru. 73-godišnja žena autom je usmrtila dijete na pješačkom. Vozačica je završila na liječenju, a obitelj poginulog dječaka nema snage za istup. Dogodila se nesreća, neopreznost. Takvih smrtno stradalih do sada je već 307 više nego lani.

Zakon koji je nalagao da svatko nakon 65. godine ode na liječnički pregled – više ne vrijedi. Smatrali su ga diskrimnatornim i lošim. „To ima logiku kao i da se uvede obveza svim saborskim zasutponicima da se provjeri njihova obrazovna razina ili stupanj kolektivne sposobnosti u određenoj dobi“ komentar je Milivoja Špike, predsjednika stranke Blok umirovljenici zajedno.

S druge strane, zbog isticanja potrebe da se stariji češće upućuju na preglede, Marinu Mileković koja zastupa žrtve prometnih nesreća, neki su čitatelji njihova portala proglasili mrziteljicom starijih. No njezin je stav produkt iskustva. Kaže, nagledala se svega tijekom rada u policiji.

Tako se prisjetila i 84 godišnjaka koji je u prometu usmrtio mladu osobu, a koji nije imao nikakvu svijest o tome da je usmrtio čovjeka te je samo pitao može li se na putu u policijsku postaju stati da kupi pecivo i jogurt jer boluje od dijabetesa. „Vidjela sam puno ljudi u stanju šoka. To je bila osoba koja nije bila svjesna što se oko nje događa“ istaknula je Mileković te dodala kako je besmisleno je kriviti čovjeka koji ne zna što se događa oko njega, kriva je ona osoba koja je procijenila da je 83-godišnjak sposoban upravljati automobilom.

Većina zemalja nema pravilo dobne granice. Tek izuzeci, poput Mađarske i Italije gdje već nakon 40, odnosno 50 idete na pregled. U Hrvatskoj, teoretski, ako dobijete dozvolu s 18, do kraja života ste vozač, osim ako vas liječnik sam ne pošalje i ne prijavi za pregled. Specijalist medicine rada, dr. Damir Memić ističe kako je u praksi rijetkost da će liječnik samonicijativno poslati pacijenta na pregled jer se liječnici boje gubitka pacijenta.

„Koliko je puno ljudi sa zdravstvenim tegobama, a bez ikakve kontrole na cesti. Bilo je mnogo ljudi sa srčanim bolestima, moždanim, epilepsijom“, navodi dr. Memić. Međutim, dr. Memić susreo se i s pacijentima u dobi od 93 godine, a koji su bili potpuno zdravi.

Djelomično tom opisu odgovara Ivo. Premda puno mlađi pacijent dr. Memića, i on je u sedmom desetljeću života, točnije u 67. godini. Profesionalni je vozač i trener sigurne vožnje. Ne koristi nikakve lijekove niti ima zdravstvenih problema. Zbog posla kojim se i dalje bavi, na pregledima je redovito. Unatoč tome što često sluša o starijim vozačima kao opasnosti na cestama, tvrdi - razumije zašto se tako govori. „Treba jedna sekunda da reagiramo i normalno je kada ste stariji onda to neće biti prosjek jedne sekunde, nego dvije, a možda i tri sekunde“, objašnjava Ivo.

Odredbe zakona o prometu često su bile predmet spora, od restrikcija za mlade vozače, pa sve do dobne granice koja je na kraju i ukinuta. Novim pravilnikom uvedene su neke nove odrednice koje se odnose na sve vozače, a tiču se bolesti i stanja. Novim pravilnikom, najveća odgovornost prebačena je na pacijente i liječnike, koji bi stanje pacijenata trebali prijavljivati, medicini rada a samim time i policiji.

Dobna granica uistinu može djelovati diskrimatorskom ako se postavi na 65. godina. Neki se slažu da bi provjera trebala biti svakih pet ili deset godina, neovisno o dobi vozača, i to po simboličnoj cijeni, a ne 400 kuna koliko sad stoji. Cilj je na kraju da se Hrvatska makne s dna EU ljestvice po pitanju prometnih nesreća. Po toj smo ljestvici, naime, među tri najgore zemlje u Europi.
 

Više priloga iz emisije potražite na službenoj stranici emisije 'Provjereno', a propuštene epizode pogledajte besplatno na novatv.hr.