Kad im je kćer podignula kredit za obnovu fasade, ni na kraj pameti im nije bilo da će je to stajati života.

Rate kredita u švicarskim francima su divljale do neizdrživosti, obitelji se raspadale, ljudima se uništavali životi. Ljetos je Visoki trgovački sud potvrdio da su banke ugovarale nepoštene kredite. U sudskim procesima koji slijede dio će vratiti svoj preplaćeni novac, ali pitanje je tko će vratiti uništene sudbine.

Posljednji dan života kćeri-jedinice Drago i Božica Mandić pamtit će zauvijek. Bilo joj je tek 29 godina. Detalji traume neprestano im se vrte u mislima. Smisao ostatka života vide samo u utjerivanju pravde. ''Teško je shvatljivo kad ja kažem često, Ivanu je ubio nepostojeći dug u nikad viđenom "švicarcu". Ali to je doslovce tako'', govore roditelji preminule Ivane Mandić.

U obiteljskoj kući u Velikom Trgovišću vlada uglavnom tišina. Njezinim hodnicima, kažu, trebali su trčati unuci. Umjesto njih, sad stoje deseci Ivaninih fotografija i sat zaustavljen u trenutku kad je umrla.



Kredit za novu fasadu Ivana je podignula u kunama, još 2004. godine. No, nije bio dovoljan, pa su odlučili uzeti još jedan manji , koji nisu mogli dobiti ako nije vezan uz švicarski franak. Ivana je pristala, ne znajući što će uslijediti. Rata koja divlja, smanjenje plaće, pa gubitak posla. Sve to stvorilo je stres s kojim se Ivana teško nosila. Unatoč tome što je plaćala redovito, šokovi iz banke nizali su se jedan za drugim. Ovrhom su naplatili galopirajući rast valute i kamate, a Drago Mandić govori kako je o ovrhi nisu ni obavijestili iz banke. Nedugo zatim, saznaje da je dužna više nego na početku.

Nakon sedam godina otplate i 300 tisuća kuna kredita, dužna je još 317 tisuća. ''Kako to da nakon sedam godina otplaćivanja, njoj je kredit veći nego na dan dobivanja kredita? Tu je za nju bio košmar, plakala je do Zaboka. Tada smo ju smirivali. Smirila se ona malo do Zaboka, otišla u poslovnicu, uplatila je, ali samo 2 tisuće kuna. Rekla je 'ne, na ovom neće završiti'. To tako više ne može dalje'', priča Božica Mandić.

Svjetska kriza, rast švicarca i deseci tisuća u kreditima s valutnom klauzulom recept je za krizu u velikom dijelu društva. Građani pucaju po šavovima. Nada za dužnike stvorila se 2013. godine kada je trgovački sud presudio da su banke povrijedile kolektivni interes i prava potrošača.

Visoki trgovački sud ljetos je potvrdio ovu presudu. No, dok pravosuđe odradi svoj dio, država je, smatraju mnogi, zakazala te reagirala malo i prekasno. ''Smatram da je to ustvari jedna financijska okupacija RH. Okupacija bez tenkova, mina, granata i aviona. Ali tom okupacijom su ljudi jednostavno gotovo uništeni, a banke su zbog tog uništavanja ljudskih života ostvarile ekstraprofit'', smatra saborski zastup Goran Aleksić.

U pravosudnu bitku na samom početku, u ime dvaju udruga, krenuli su odvjetnici Nicole Kwiatkowski i Nikša Valjalo. Malo poznati, samozatajni i smireni. Njih dvoje, protiv bankarskih pravnih timova. U javnosti percepcija borbe Davida i Golijata. No, ona danas kaže da se osjećala potpuno ravnopravno. ''Više sam imala tremu zato što se radilo o potpuno novom konceptu tužbe, nikad primijenjenom u Hrvatskoj, s velikom vjerojatnošću nikad primjenjenom u Europi, inače novi koncept zaštite. Imala sam više tremu kako ćemo to odraditi da to izađe dobro i da bude ispravno'', govori odvjetnica Kwiatkowski. I bilo je ispravno.

Neki su im zamjerili što nisu tada pokazali euforiju, no ostali su pribrani jer su znali da je to samo početak. Bili su u pravu. Tek nekoliko godina poslije, stižu prve pojedinačne presude. ''Ova varijanta ugovora u švicarcima nije prva u povijesti. Imate 1996. u Australiji kredite u japanskim jenima, imate 1995. kredite u švicarcima u Italiji. Svi su završili na sudu i uvijek u korist potrošača'', ističe Kwiatkowski. Povijest se, dakle, ponavlja. Ali ponavljaju se i pogreške, koje se uvijek, i doslovno i metaforički, skupo naplaćuju.

Na građanima je da pojedinačnim tužbama vrate svoj preplaćen novac. A bračni par Mandić trenutačno vodi čak tri sudska procesa. Jedan od njih pravi je teatar apsurda. Godinama neuspješno pokušavaju zatvoriti kredit policom životnog osiguranja, koju je Ivana potpisala kao uvjet dobivanja kredita. Unatoč njezinoj smrti, to se nije dogodilo.

Kaznena prijava za nasilnu smrt, pak, došla je do suda za ljudska prava u Strasbourgu. Na životu ih, kažu, drži još to, da dokažu što se dogodilo i da netko odgovara za Ivaninu smrt. ''Koliko su puta hrvatske institucije puta ubile Ivanu Mandić? Koliko? Svojim nepravednim odlukama. Pitam sve njih koliko su puta ubili Ivanu Mandić?'', kaže Božica Mandić.

Smrt, samoubojstva, razorene obitelji, izgubljeni domovi gorke su posljedice kredita s nepoštenim odredbama koji su mnoge otjerali na rub očaja. U sudskim procesima koji slijede dio novca možda će se vratiti, dio zadovoljštine možda će se dobiti. No, životi preminulih i izgubljeno zdravlje ne mogu se vratiti. Za to reprogram ne postoji.

 

Propuštenu epizodu emisije Provjereno pogledajte besplatno na novatv.hr.

Još lakše do novosti o omiljenim serijama i emisijama. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju