More knjiga je kroz društveni razvoj proglašeno kontroverznima, a zašto je „Da Vincijev kod“ jedna od njih, saznajte u sljedećem tekstu!

Povijest književnosti pamti mnoge naslove koji su po svom pojavljivanju bili nepoželjni. Tako su vremenom Katolička crkva, ali i druge vjerske organizacije te određeni politički režimi sastavljali popis nepoželjnih knjiga i njihovih autora. Sjetimo se samo „Sotonskih stihova“ Salmana Rushdieja, za čije je ubojstvo nakon objavljivanja te knjige, tadašnji iranski vođa Ajatolah Homeini obećao nagradu od 4 milijuna dolara zbog navodno uvredljivog opisa proroka Muhameda u knjizi. Režim nacističke Njemačke nije bio ništa blaži što se književnosti tiče, tako da su spaljivane knjige Kafke, Manna, Freuda, Marxa i ostalih. No, što se tiče nepoželjnih knjiga, to je prvenstveno bila ideja Katoličke crkve. Vatikan je tu posebno oštar bio u 15./16. stoljeću kada dolazi do renesanse i procvata društva. Nije im se sviđala činjenica da postoje pisci poput Galilea, Bruna, Spinoze i ostalih čije se učenje nije preklapalo sa njihovim stavom te su na svaki način to pokušavali zaustaviti. Ipak, daljnjim jačanjem laičke države, shvatili su da je to borba s vjetrenjačama, ali su naposljetku od objavljivanja novih popisa odustali tek 1965. godine. Unatoč tome, jedna knjiga ih je izuzetno uznemirila četrdesetak godina kasnije. Naravno, riječ je o djelu „Da Vincijev kod“, autora Dana Browna, koji je uspješno ekraniziran na filmskom platnu u što ćete se uvjeriti u subotu u 21.35, kada je zakazana hrvatska televizijska premijera. Dotad, saznajte nešto više o samoj knjizi.

>>> Da Vincijev kod – subota u 21:35

Knjiga „Da Vincijev kod“ objavljena je 2003. godine, i od onda je po raznim podacima, najprodavanije i najčitanije štivo naše planete. Ponajprije, treba reći da je knjiga nastala, što je i sam autor priznao, kao čista fikcija, no unatoč toj činjenici svejedno je uzbudila razne duhove. U središte radnje smješten je harvardski profesor Robert Langdon koji se nalazi u poslovnom posjetu francuskoj metropoli, Parizu. Nakon ubojstva kustosa u muzeju Louvre, Langdon je pozvan tamo razriješiti misterij, no otkriva stvari koje su mnogo veće nego što ih je mogao zamisliti. Brown u knjizi nudi neke zanimljive teze, primjerice, o samom postanku Biblije, koju su po njemu napisali car Konstantin i nekolicina rimskih moćnika, kako bi u to vrijeme od politeističkog Rimskog carstva napravili ono monoteističko, s jednim vrhovnim bogom. Nudi i mišljenje o Isusu Kristu kao običnom svjetovnom čovjeku, koji je iza sebe ostavio potomstvo. Upravo je na takve stvari Katolička crkva najoštrije reagirala, no kao što smo već napomenuli, Brown je to sve nazvao fikcijom, jasno odredivši da je on pisac, i smatra da ne zna pravu povijesnu istinu.

Sve u svemu, film vjerno prenosi knjigu, te su svi zanimljivi događaji prikazani i u filmskom djelu Rona Howarda. Ako želite vidjeti što je toliko naljutilo Vatikan, ali i pogledati alternativnu stranu povijesti, znate gdje ćete biti u subotu navečer u 21.35 sati.

Još lakše do novosti o omiljenim serijama i emisijama. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju