Informer, 27. siječnja
Opet je odgođeno donošenje novog Ovršnog zakona.
Time je odgođeno i rješavanje sudbine više od 13 % blokiranih Hrvata. Informer odgovara na pitanje: u čijem je interesu da stvari ostanu kakve jesu i da više od 300 tisuća ljudi ne može izaći iz dužničkoga ropstva?
Kao jedno od rješenja za sve te ljude u blokadi osmišljen je institut osobnoga bankrota. No u dvije godine tek je simboličan broj ljudi zatražio njegovo pokretanje, iako je zakonodavac uvjeravao kako će ih biti desetak tisuća. U čemu je problem?
Zašto osobni bankrot nije popularan? Zbog osjećaja srama, gušenja, robovlasničkoga odnosa u kojemu postaju građani drugoga reda. Upravo zbog toga dio analitičara misli kako u traženju ekonomskih rješenja nije dobro fokusirati se na siromaštvo nego na nejednakost.
Upravo zbog psihološkoga učinka, koji utječe na produktivnost, dakle i na profit, suvremene tvrtke više nisu ogledalo hijerarhije. Nekadašnja piramidalna šefovska struktura ustupa mjesto mekšim, projektnim oblicima, a menadžere zamjenjuju lideri. Mnogi još ne razumiju razliku. Kako mi stojimo s time?
Od stotinu najjačih gospodarstava u svijetu samo su 31 države, većina su korporacije. To itekako mijenja globalnu priču o utjecaju države u ekonomiji, ali i snagu interesnih skupina koje utječu na oblikovanje ekonomske politike, one koja bi trebala biti u službi svih građana, ne samo ekonomski moćnih.
Kao jedno od rješenja za sve te ljude u blokadi osmišljen je institut osobnoga bankrota. No u dvije godine tek je simboličan broj ljudi zatražio njegovo pokretanje, iako je zakonodavac uvjeravao kako će ih biti desetak tisuća. U čemu je problem?
Zašto osobni bankrot nije popularan? Zbog osjećaja srama, gušenja, robovlasničkoga odnosa u kojemu postaju građani drugoga reda. Upravo zbog toga dio analitičara misli kako u traženju ekonomskih rješenja nije dobro fokusirati se na siromaštvo nego na nejednakost.
Upravo zbog psihološkoga učinka, koji utječe na produktivnost, dakle i na profit, suvremene tvrtke više nisu ogledalo hijerarhije. Nekadašnja piramidalna šefovska struktura ustupa mjesto mekšim, projektnim oblicima, a menadžere zamjenjuju lideri. Mnogi još ne razumiju razliku. Kako mi stojimo s time?
Od stotinu najjačih gospodarstava u svijetu samo su 31 države, većina su korporacije. To itekako mijenja globalnu priču o utjecaju države u ekonomiji, ali i snagu interesnih skupina koje utječu na oblikovanje ekonomske politike, one koja bi trebala biti u službi svih građana, ne samo ekonomski moćnih.
