Jesu li krivi ljudi koji su gradili gdje se nije smjelo ili je kriv sustav obrane od poplava?

Na udaru nabujalih rijeka ponovno su ista mjesta kao unatrag 15-ak godina. Ekipa Provjerenog je posjetila najugroženija područja i istražila u čemu je problem, zašto su uvijek ista mjesta na udaru.
Karlovac i Jasenovac su od poplava spašeni uz nadljudske napore. U Jasenovcu je zabilježen povijesno rekordni vodostaj Save od 928 centimetara, čime je premašen rekord od 907 cm iz 1918. godine. U Kostajnici su aktivirana klizišta, kuće srušene, a ljudi su u minuti ostali bez svega. Tek pukom srećom izbjegnute su ljudske žrtve. Je li kriv loš sustav obrane od poplava, ekstremne količine padalina ili možda ljudski faktor.

Stanovnici Hrvatske Kostajnice će zapamtiti 2018. godinu. Nakon odrona tla sravnjeno je 7 kuća, a stanovništvo je za dlaku izbjeglo smrt. Istočna Slavonija pamtit će 2014. godinu kada je pukao nasip u Rajevom selu. Dvoje ljudi je poginulo, a 9.000 ljudi evakuirano. Obnova je potrajala tri godine. Područje Zaprešića i Velike Gorice stradalo je 2010. godine. I tako svake 4 godine uglavnom na istim mjestima. Nemoguće ih je spriječiti, ali se posljedice mogu ublažiti. U Hrvatskoj su, međutim, iz godine u godinu posljedice sve veće. A upravo je sisačko područje najveća ovogodišnja žrtva.

Ljudi koje su ostali bez domova u Hrvatskoj Kostajnici tjedan dana kasnije i dalje se nalaze u hotelu. Prije u istoj ulici koja je nestala, sada u predvorju hotela. Ovih nekoliko obitelji sada vrijeme i dalje provodi zajedno, a tema razgovora uvijek ista. Novi smještaj im je dodijeljen, sada samo čekaju preseljenje. Uskrs možda dočekaju u novom domu. Svi ostali čekaju smirivanje vremenskih prilika, a nakon toga i ozbiljne razgovore s državnim institucijama.

U Kosinju je prije 8 godina posljednji put situacija bila ozbiljna kao danas. Brod je jedino prijevozno sredstvo koje potopljeni Kosinj spaja s civilizacijom i tako je već 9 dana. O razmjerima potopa možda najbolje govori podatak da udaljenost između dviju najudaljenijih točaka iznosi 25 km. U Donjem Kosinju, do kojeg treba 45 minuta od Kosinja, poplavljeno je 50-ak kuća, a dodatni problem su štakori i zmije koje je voda doslovno nanijela u kuće. To je područje poplavljeno svake godine. Lokalno stanovništvo tvrdi da tako ne bi trebalo biti. Rješenje je, tvrde, u propuštanju vode kroz dva tunela do obližnjeg Švićkog jezera gdje nema kuća.
Stanovnici sumnjaju da su u pozadini krupniji interesi. Godinama se, kažu, govori o izgradnji nove brane i da se potapanjem prisiljava stanovništvo da ode i jeftino proda imovinu. A s druge strane, iz političkih krugova se tvrdi da kuće tamo nisu ni trebale biti sagrađene. Iz HEP-a je poručeno da su za to odgovorne Hrvatske vode. Od tamo, pak, lopticu vraćaju u HEP-ovo dvorište.

Katastrofu su za dlaku izbjegli stanovnici Jasenovca u kojem je vodostaj Save veći nego ikada dosad – čak 928 centimetara, čime je premašen rekord od 907 iz 1918. godine. Jasenovac se branio svim raspoloživim snagama, od ronioca do vojnika, koji su nadljudskim naporima sprječavali probijanje nasipa.
Sanacija ili prevencija – na primjeru Gunje jasno je u potpunosti što je isplativije. Kada je nasip u Račinovcima pukao, nitko nije ni bio svjestan što se dogodilo. No iz današnje perspektive, čelni čovjek Hrvatskih voda, a tada jedan od glavnih operativaca, vjeruje da se protiv prirode nije moglo.

Zoran Đuroković, direktor Hrvatskih voda, kaže kako se ulaže u nadograđivanje sustava za obranu te da je u posljednjih 10-ak godina uloženo oko milijardu i pol kuna, a to je za pola milijarde manje od štete koja je nastala istoku Slavonije. Uništeno je 2100 kuća. Život se nikada nije vratio u normalu. Ni poslije obnove.
Ima i slučajeva gdje je kriv ljudski faktor. Na području Velike Gorice, prije 8 godina, najmanje poplavljenih kuća bilo je od starosjedioca. Oni su gradili visoke temelje i tamo gdje voda teško prodire. „Prije svega negdje se oduzima prostor prirodi. Vidimo da su i brojne vikendice u poplavnim područjima koje su sada poplavljene. Ljudi su se tamo i trajno nastanili, počeli i živjeti. Oni su sada ugroženi. Nama je zapravo i teško provlačiti nasip jer moramo ići sve bliže i bliže koritu“, objašnjenje je direktora Hrvatskih voda, Zorana Đurkovića.

Nasipi i povišenja danas više nisu jedino rješenje. Zoran Đurković pojašnjava da treba graditi i dodatne retencije. Svi u konačnici očekuju neko trajno rješenje, a ne da se sve ovo ponovi nakon još jednih obilnijih padalina.

Propuštene epizode emisije 'Provjereno' pogledajte besplatno na novatv.hr.

Još lakše do novosti o omiljenim serijama i emisijama. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju