Bazne stanice ne smiju se postavljati u stambenim zonama, u zoni kuća, škole, vrtića, ali nalaze se posvuda. Samo u gradu Zagrebu ih je 579. Građani se svako malo javljaju kako im nove antene niču pod prozorom. Oni zbog toga pišu nadležnima, zovu, bune se, ali odgovora nema. Ovih se dana, ispod radara, počelo događati nešto zbog čega su građani u srijedu izašli na ulice. Naime, u priči oko promjena GUP-a zbog zagrebačkog Manhattana, zapravo je i pokušaj legaliziranja divljine koja sada vlada oko baznih stanica.

Odgovor na pitanje u Saboru zašto po pitanju baznih stanica vlada kaos, potražio je Mostov saborski zastupnik Miro Bulj. Sam premijer nema što reći. ''Sigurno se nikome ne pogoduje, a vama će pismeno odgovoriti ministar Butković. Hvala'', rekao je Bulju premijer Andrej Plenković u Saboru.

Bulj kaže da je to prvo pitanje na koje premijer Plenković nije dao odgovor u aktualnom satu. Kako onda očekivati da će neki suvisao odgovor dobiti zainteresirana javnost, ljudi, građani, oni koji su se, poput Ivana Nakića, zadužili i kupili dom, a usput dobili i antene koje nisu željeli, pa onda vođeni urečicom da ne budu lijeni, šalju upite na razne ustanove.

Od HAKOM-a, građevinske inspekcije, Mnnistarstva zdravstva do nižih razina. Javili su se i Gradskom uredu za prostorno uređenje. Upravo je taj ured onaj koji bi trebao brinuti o poštivanju urbanističkog plana. No, baš u tom uredu, dobiva odgovor koji šokira, ali je zapravo u skladu s apsurdom u kojem se našao. Nakiću su odgovorili da se obratio na pogrešnu adresu, ali mu nisu znali kome se treba javiti s tim problemom.

Tko vodi računa o postavljanju baznih stanica? Zašto se pri postavljajnu ne vode aktualnim gupom? Tko kontorlira? Kome se poažliti? tko sankcionira moguće nelegalne radnje? ''Zašto ljudi koji rade u tim institucijama, ministarstvima koje plaćaju hrvatski građani, ustvari toliko mrze hrvatske građane? Nemam drugi izraz nego da ih beskrano maltretiraju, a drugo, dopuštaju da ih korporacije neosnovano maltretiraju kršeći zakone'', kaže vijećnica gradske četvrti Trešnjevka - jug i potpredsjednica HUZEZ-a Ankica Kosovec Krželj.

Teleoprateri se pozivaju na uredbu koje je donijela Vlada 2012. godine u kojoj stoji da se ne smije ograničavati razvoj mreže. Međutim, četiri godine kasnije, 2016., na snagu u gradu zagrebu stupa Generalni urbanistički plan koji točno određuje način postavljanja baznih stanica. Taj isti GUP prošao je sve instance, insitucije i nitko nije imao prigovora. Sve do nedavno kada su Zagrepčani prosvjedovali protiv GUP-a.

Legalizacija divljine na krovovima
Pomalo ispod radara, u sjeni zagrebačkog Manhattana, koji je izazvao brojne prijpore, i taj se dio GUP-a našao na udaru. Njime će se, kažu u hrvatskoj Udruzi za zaštitu od elektromagnetskog zračenja, de facto legalizirati divljina koja vlada na zagrebačkim krovovima. ''Ovo je pokušaj da nekim lobiranjima i ucjenama naprosto zaobiđu zakone. Legalizirat ćemo postojeće stanje. Otvorit ćemo pravnu mogućnost za još niže postavljanje i pravnu mogućnost za puno veće dozvoljeno zračenje u gradu Zagrebu'', kazala je Kosovec Krželj.

Po pitanju baznih stanica, dosadašnji Generalni urbanisitčki plan je jasan. Antenski prihvat mora biti 12 metara viši od svih zgrada u krugu od sto metara. I ne samo to, kaže stanar zagrebačkog Jaruna Tomislav Turčinov. ''Ne smije se postavljati u stabmenoj zoni, mješovitoj, zoni kuća, odnosno u zoni škole i vrtića. Čak se i gospođa ravnateljica iz vrtića pokušala boriti, ali je odustala u nekom trenu od borbe. Mi smo se borili. Pokušavali smo da se antena ne ukopča'', objašnjava Turčinov.

Od 2017. godine pogled iz dječje sobe u stanu obitelji Turčinov je na krov koji iza nečeg što sliči na dimnjak, skriva baznu stanicu. Glavni okidač za njegovo protivljenje nije samo nepoštavanje važećeg GUP-a, nego i strah od zračenja. ''Znamo da je porast tumora u Hrvatskoj velik. Je li jedan od uzroka to, mi na sebi ne bi željeli isprobati. Želimo da se antena ukloni i da se makne na primjereno mjesto'', kaže Turčinov.

Godinama smo gledali i slušali prosvjede stanovnika zagrebačkih Vrbana. Oni koji su se složili da na njihovim zgradama nema mjesta za takve bazne stanice, dobili su nekoliko, i to na krov trgovačkog centra. ''Rekli su nam da su mjerenja su izvršena, da to zračenje može biti štetno'', kaže Milivoj Jurčić u čijem su stanu u Vrbanima izmjerena štetna zračenja.

Povratak u kameno doba?
Ankica Kosovec Krželj vijećnica je gradske četvrti Trešnjevka - jug i potpredsjednica udruge za zaštitu od elektromagnetskog zračenja. Zbog svojih aktivnosti i upozoravanja javnosti na problem baznih stanica, nerijetko je na udaru oponeneta koji tvrde da ljudi poput nje vraćaju hrvatsko društvo u kameno doba. ''Žive li u Bruxesellesu, Parizu, Beču ljudi u kamenom dobu? A imaju li bazne stanice pod prozorima? Nemaju. I imaju sto puta niže razine zračenja. Postoji način kako se planira mreža i to rade druge zemlje, ali to je operaterima skuplje. Oni su kod nas izlobirali legislativu tako da mogu kao nigdje u Europi postavljati bazne stanice tamo gdje je njima najjednostavnije i najjprofitabilnije'', govori Kosovec Krželj.

Zbog nastojanja da upozori javnost i da pokuša promijeniti praksu postavljanja ovakvih sustava, Tomislav Turčinov je uz potporu mnogih, izazvao i bijes nekih susjeda. No osim neugodnosti i psovki, njegov ljutiti susjed pred kamerama nije pružio ništa više.

Predstavnik suvlasnika je za Provjereno u telefonskom razgovoru rekao da ne želi ništa komenitrati. Ekipa Provjerenog razgovarala je nekoliko stanara zgrade na kojoj je postavljena antena. Iako nisu željeli pred kamere i javno istupiti, kazali su da se i oni protive postavljanju antena.

No, predstavnik tvrdi da on ima potpise i ima ugovor. Tomislav, koji ne živi u zgradi već preko puta, u susjednoj, ne samo da sumnja u legalnost, već i u to kako antena utječe na njihovo zdravlje. Kaže da je i sam predstavnik je rekao da bolje da oni stave nego drugi, upozoravajući da bi u suprotnom oni bili ti koji su na udaru elektromagnetskih valova.

Istoga dana kada je ekipa Provjereno snimala priču o baznim stanicama na Jarunu i Vrbanima, dobili su poziv s druge strane grada. Ivan Nakić s Črnomerca upozorio je na ono što mu se događa pred očima i na nekoliko desetak metara od spavaće sobe – radnici na krovu susjedne zgrade postavljaju baznu stanicu. Želimir Sappe, jedan od suvlasnika zgrade, kratko je komenitirao da su dali dozvolu za izgradnju te da se većina stanara složila s time. Predstavnik suvlasnika zgrade na Črnomercu Nedjeljko Kobali tvrdi ima suglasnost susjeda zgrade.

Ankica Kosovec Krželj ističe da za izgradnju bazne stanice treba postojati uporabna dozvola. ''Uporabnu mogu dobiti jedino ako ne krše GUP. Ako vi u GUP-u ukinete ovaj kriterij, što upravo radi gradonačenilnik, onda više neće kršiti GUP. I onda će moći dobiti uporabnu dozovolu'', objašnjava Kosovec Krželj.

Građevinska inspekcija: Sve je u skladu s planom
Suvlasnici, uglavnom, ne pitaju mnogo. Nekoliko tisuća na mjesec u zajedničku blagajnu, dovoljan je razlog da pristanu, no ne svi. Složni stanari na Vrbanima nisu popustili. Unatoč prosvjedima, teleoperateri su ipak uspjeli. ''Mi smo opet tražili očitovanje gradskog ureda je li to u skladu s člankom 44. GUP-a jer je u međuvremenu 2016. godine stupio GUP na snagu. Imamo u pismenom vidu očitovanje da je to protivno GUP-u. Ali ne piše tko je zadužen da to kontorlira, kakve su sankcije protiv onoga tko krši, kako treba postupiti prema projektantu koji je svjesno ili nesvjesno nekontrolirajući nešto, projektirao nešto protivno prostornom planu'', tvrdi Kosovec Krželj.

HUZEZ je zvao i građevinsku inspekciju, no oni su samo potvrdli da su anetne u skladu s projektnim planom. ''Nije nadležan nitko što se tiče građevinske strane jer u Hrvatskoj za postavljanje krovnog prihvata nije potrebna građevinska dozvola. Potrebno je u svim drugim zemljama u Europi, osim u Hrvatskoj'', kaže predsjednik HUZEZ-a Zdravko Anđel.

Iz Grada sliježu ramenima
''Ja sam bila šokirana izjavom visokog dužnosnika iz Ministarstva graditeljstva koji je rekao da je prije je trebala građevinska dozvola, ali je bilo jako puno baznih stanica postavljenih bez građevinske dozvole pa smo ih onda stavili u Pravilnik o jednostavnim građevinama. Naprosto su promijenili legaislativu da bi se mogle nelagalno postavljene bazne stanice legalizirat'', kaže Ankica Kosovec Krželj.

Iz Grada na temu o baznim stanicama praktički sliježu ramenima. Kažu da, ako investitor sam ne zatraži izdavanje uporabne dozvole, oni nemaju ingerencije, pa stoga i ne postupaju nikako.

Napominju da otkako je važeći GUP na snazi nisu zaprimili niti jednu molbu za izdavanje uporabne dozvole. Prema informacijama iz HAKOM-a, samo u zagrebu postoji 579 takvih baznih stanica. Teleoprateri tvrde da rade po zakonu i da se drže uredbe Vlade iz 2012. godine.

Sukus svega je da je dosad pravilo o postavljanju baznih stanica, koje predviđa GUP, bilo de facto mrtvo slovo na papiru. Najesen bi, ako prođe novi GUP, brisanjem članka koji navodi kako i gdje se bazne stanice smiju postavljati, to mogao i postati de jure. Ankica tvrdi da bi se tim činom volja i prava građana i dalje u potpunosti ignorirale.

 

Propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr