Dva svjedoka s informacijama iznutra. Dokumenti koji to potvrđuju. Ono na što upozoravaju je loša poslovna politika jedne državne tvrtke - točnije, Hrvatske pošte. A ta politika zove se rabatna!

 

Velikim igračima na tržištu Hrvatska pošta daje velike popuste na uslugu - u ovom slučaju uslugu slanja pisama do 50 grama. Svjedoci tvrde - ispod cijene! U pošti pak sve opovrgavaju! Ono što je osobito zanimljivo, taj popust imaju velike privatne tvrtke, ali ne i država! Ona plaća punu cijenu! Hrvatska pošta na taj način, kažu nam sugovornici, gubi i do 200 milijuna kuna na godinu! Zapravo, svjesno ne koristi priliku za zaradu i dobit! S druge strane - redovito dobiva naknadu iz državnog proračuna. Iznosi su to koji sežu i više od 90 milijuna kuna - i to novca koji ide iz proračuna. Dakle, izravno iz našeg, zajedničkog džepa!

Njegov identitet mora ostati tajan. Osoba je to koja vrlo dobro poznaje poslovanje najveće poštanske tvrtke u zemlji!

"Ovo je direktna šteta proračunu RH s jedne strane i s druge strane poreznim obveznicima. Uprava HP-a na ovaj način svjesno pomaže da prihod i novac koji su trebali dobiti temeljem pružanja usluge ostane u rukama onih kojima se daju takvi rabati", objasnio je svjedok novinarki Provjerenog, Maji Tanasovski.

Ono na što upozorava jest možebitna loša poslovna politika. I to davanjem popusta velikim igračima na tržištu. Rabatima koji idu i preko 45 posto.

"Prvenstveno se radi o financijskom sektoru, bankama, telekom operatorima, uglavnom možemo reći o onom sektoru koji u biti ima i najviše novaca", rekao je te dodao da ih može nabrojati sve, i banke i teleoperatere.

I ne tvrdi to samo on, već i osoba broj dva. Tako ćemo je zvati. I njoj naime moramo štititi identitet.

Poslovna tajna
Za ono što tvrde, mi imamo i dokumente koji to potvrđuju.

"Pregledom ovih ugovora, mogu potvrditi da su ovi ugovori autentični i da su stvarni", potvrdio je drugi svjedok.

Ugovori su poslovna tajna. Državne tvrtke koja svake godine od iste te države za svoje poslovanje dodatno dobiva na desetke milijuna kuna. Pitali smo ih, čemu toliki rabati?

"Nemoguće da je 50 posto, ali mogu biti tridesetak, četrdeset posto", kazao je Krešimir Domjančić, glasnogovornik Hrvatske pošte.

Pristao je provjeriti informacije, računao i provjeravao desetak minuta pa potvrdio sljedeće: "Maksimalni popust koji ostvaruje korisnik u HP-u je trideset posto na uslugu slanja pisma. Ne može biti 50 posto".

Kako je to točno regulirano? Ispod koje cijene se ne može ići? Kažu nam, nikako ispod cijene same usluge. Koja je to cijena? Teško je izračunati.

Konkretan odgovor nismo dobili. Nekome će da bi poslao pismo Hrvatska pošta naplatiti više od tri kune, a nekim sretnim pojedincima isto to stajat će puno manje.

"Znači 50 gramsko pismo koje u redovnom cjeniku košta 3,30 i to je cijena koju plaćaju svi drugi korisnici i privatne firme i građani pa i dobar dio državnog sektora, ovi privilegirani korisnici plaćaju 1,90, 1,95, 2 kune i na taj način imaju ogromne uštede u odnosu na druge korisnike. Na ovaj način to je direktno pogodovanje onima koji primaju uslugu na štetu javnog operatora. Imamo tu još jednu oštećenu stranu, a to su zaposlenici HP. Na ovaj način zaposlenici HP su onemogućeni da imaju više plaće što bi u slučaju većeg prihoda HP bilo moguće", komentirao je prvi svjedok.

Na godišnjoj razini takvom rabatnom politikom pošta gubi, tvrde nam svjedoci, više 200 milijuna kuna. Točnije, svjesno propušta priliku zaraditi. Zvuči, u najmanju ruku - nelogično.

"U ovom slučaju javni operator umanjuje svoj prihod ispod cijene koštanja, a da pritom nitko ne reagira", rekao je prvi svjedok. Drugi dodaje da smatra da takva politika nije u skladu s propisima i to se treba promijeniti.

Cijela ta priča oko rabata, traje godinama!

"Vjerojatno nije bilo niti političkog interesa niti interesa onih struktura koje su trebale o tome voditi računa", navodi drugi svjedok.

Anonimno, u ruke, pristiglo nam je više ugovora sklopljenih između Hrvatske pošte i određenih korisnika, unatrag nekoliko godina.

Drugi svjedok pak kaže da ima saznanja za postojanje još takvih ugovora. "Da, sa svim velikim korisnicima HP dogovara takve ugovore gdje su popusti dosta veliki", navodi.

Iz HP-a se ograđuju...
U HP-u smo bili dvaput. Ni prvi ni drugi put nisu nam potvrdili navode naših svjedoka. Štoviše, tvrde sljedeće: "Nikada cijena koja je ugovorena nije ispod cijene troška."

Nije tajna niti je u načelu protuzakonito davati velikim korisnicima velike popuste. Normalna poslovna odluka. Kao i u trgovini. Tko troši više, prođe jeftinije. No kada se gubi potencijalna dobit? A pritom te financira i država? E tu nastaje problem!

"Razumljivo je da im nitko ne bi davao popuste da ne postoji obostrani interes. Najčudnija je stvar u tom što se u bilo kojoj vrsti poslovanja privredni subjekt odlučuje davati popuste kako bi se borio s konkurencijom i kako bi povećao svoj prihod u odnosu i tržišni udjel u odnosu na konkurenciju. Svojevremeno je postojala konkurencija koja je nestala upravo ovakvim pristupom", navodi svjedok.

Baš sad provode izvide
S tim smo papirima i ugovorima otišli u HAKOM. Regulatornu agenciju koja obavlja nadzor poštanskog tržišta. Dočekuje nas rukovoditeljica sektora, odnedavno na toj poziciji. Postavljamo pitanje – znaju li oni za tu praksu?

"HAKOM upravo, trenutno već nekoliko mjeseci, baš provodi intenzivno analizu upravo ugovora i popusta koji se daju velikim korisnicima. Ne mogu vam davati sad komentar za svaki ovako ugovore koji ste mi pokazali no budite uvjereni da HAKOM radi svoju regulatornu zadaću i budno pazi i vodi računa o tome kakvi se ugovori na tržištu sklapaju kada je u pitanju univerzalna usluga", rekla je Iva Dvornik, rukovoditeljica Sektora poštanskih usluga u HAKOM-u.

No, nije mogla odgovoriti na informaciju da su zaposlenici HAKOM-a upozoravali na određene nepravilnosti tijekom godina. "Meni je ovo prvi glas", istaknula je.

Svjedoci pak tvrde – svi sve znaju.

"To je opće poznata stvar, i u HP-u i u HAKOM-u. Možemo reći da postoji nedovoljno hrabrosti određenih ljudi u HAKOM-u da rade svoj posao, a prvenstveno zbog toga što je pritisak iz pošte i miješanje u njihov posao izuzetno jak", rekao je izvor.

Svake godine HP prema HAKOM-u upućuje zahtjev, a na temelju njihova rješenja, HP dobiva novac iz državnog proračuna. Prije svega, HAKOM u HP upućuje neovisnog revizora. Svjedok upozorava da je gotovo sve godine - isti revizor.

"Zanimljivo je da ovlašteni revizor za Hrvatsku poštu ima i veći broj bagatelnih nabava tijekom godine, odnosno ugovora s direktnom pogodbom. Tako da se ne može raditi o neovisnom revizoru, nego se radi o revizoru koji ima itekako interes pogodovati Pošti", navodi prvi svjedok.

U registru javne nabave Hrvatske pošte koji je javan vidljivo je nekoliko sklopljenih ugovora. HP je angažirao tvrtku BDO Croatia za uslugu revizije nabave, usluge savjetovanja, procjene vrijednosti. Doduše, dio ugovora sklopljen je s tvrtkom drugog ili malo drugačijeg imena BDO Savjetovanje. No, obje tvrtke registrirane su na istoj adresi i imaju iste vlasnike i članove. Je li i revizor u sukobu interesa?

"Ja vam to ne bi mogla reći. Znate zašto, zato što je uvjet obavljanja posla revizije koju zapravo angažira HAKOM uvjet zapravo da taj pravni subjekt nije u ovakvom sukobu interesa", rekla je Dvornik iz HAKOM-a.

Kontaktirali smo tvrtku BDO Croatia, u više navrata. I telefonski i putem emaila. Potvrdili su da će nam se povratno javiti - do ovoga trenutka nisu.

Koja je funkcija Ministarstva financija?
Pitanje koje se nakon svega postavlja je vrlo jednostavno! Je li moguće da država ne propitkuje poslovnu politiku državne tvrtke? Osobito kada je vrlo izdašno, svake godine dodatno podupire.

"Jedno od državnih tijela koje bi prvo trebalo postaviti to pitanje je Ministarstvo financija jer ono na ovaj način ovakvim pristupom gubi na više načina", govori prvi svjedok.

Pa smo ih pitali. Oni su odgovorili samo da pitanje koje postavljamo njima, trebamo postaviti kolegama iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Jesmo. Ali ni od njih, odgovor dobili nismo!

"Mislim da je Ministarstvo financija bez obzira što postoji HAKOM koji regulira rad HP-a itekako u nadležnosti da napravi određene izvide i vidi da li se i na koji način oštećuje i zakida prihod proračuna i povećava njegov rashod", objašnjava.

Pošta i dalje ponavlja mantru kako je sve opravdano i po zakonu. Ono što je bitno napomenuti, i što nitko ne spori jest - da HP kao državna tvrtka ima pravo na potporu države. Upravo zbog toga što ta tvrtka po zakonu, mora pružiti uslugu ne samo u Zagrebu, već i na najudaljenijim otocima, selima i zaseocima.

"Tako da to dovoljno pokazuje koliko je univerzalna usluga kompleksna, koliko je teško ostvariti kada nijedna druga tvrtka na tržištu nema zapravo gospodarskog interesa", ističu iz Hrvatske pošte.

Premda se ovo čini kao nešto što prosječnog građanina na prvu uopće ne zanima, sjetite se samo toga da je HP državna tvrtka. Da se financira javnim novcem, dakle vašim, našim! I da odluke, koje se klasificiraju kao poslovne, imaju itekako veze i s vama.

"Građani ispaštaju jer oni plaćaju punu cijenu, imaju obvezu koja je puna po cjeniku s jedne strane, a s druge strane drugi privilegirani imaju značajno jeftiniju uslugu. Nadalje, ako javni operator posluje kao monopolist da ima manji interes razvijati usluge i ponudit kvalitetniju odnosno napredniju uslugu nego što ima firma koja se bori na tržištu", rekao je prvi svjedok.

Koliko su revizori neovisni? Je li bilo propusta u radu HAKOM-a? Zašto HP daje, prema izjavama svjedoka, ali i prema dokumentima koje su nam dali na uvid, tolike popuste velikim igračima na tržištu?

Ono što je činjenica, HP je državna tvrtka koja na godinu dobiva desetke milijuna kuna iz riznice. Novac koji bi se, da ista tvrtka manje popušta velikima i pritom zarađuje više, mogao preusmjeriti na neke druge troškove i projekte. HP prema podacima posluje s dobiti. Ipak, samo pretprošle godine država joj je dala čak 94 milijuna kuna.