SOA-ino izvješće prošloga tjedna otkrilo je zabrinjavajuće podatke koji su među građane unijeli strah: U jugoistočnom se susjedstvu nalazi više od 10.000 salafita, pripadnika radikalnog islama.

 Velik se dio njih nalazi u BiH, uz samu granicu s Hrvatskom. Upravo je zbog toga reporter Provjerenog otišao u mjesta koja nazivaju leglom vehabija, iz čijih se redova regrutiraju džihadisti.

Prošlotjedno godišnje izvješće Sigurnosno-obavještajne agencije otkrilo je zabrinjavajuće podatke: U jugoistočnom susjedstvu nalazi se više od 10 tisuća salafita, pripadnika radikalnog islamizma. Zbog jačanja radikalnih islamističkih zajednica, iz čijih se redova regrutiraju i potencijalni teroristi, zabrinutost je izrazila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

"Ono na što upozoravam je definitivno rast ekstremizma", rekla je predsjednica nakon što je objavljeno izvješće Sigurnosno-obavještajne agencije. Njezina izjava podigla je veliku prašinu i uzbunila politički vrh BiH. No Grabar-Kitarović nije strepila od osuda: "Nažalost, ono što primjećujem iz BiH jest jedan trend općenito retorike protiv Hrvatske", rekla je.

Stvarna opasnost ili tek skretanje pozornosti s aktualnih tema? Tragom izvještaja SOA-e ekipa Provjerenog, vođena Ivanom Čorkalom, uputila se prema susjednoj Bosni. Obišla je krajeve koji su označeni kao uporište radikalnih islamista.

Zbog džihada se odrekao vlastitoga oca

Prva lokacija bilo je područje Velike Kladuše, uz samu granicu s Hrvatskom. Došli smo u Bosansku Bojnu, nekoć većinsko srpsko, a danas muslimansko selo. Ondje se navodno prije dvije godine planirala izgradnja kampa za obuku terorista.

Iako neki tvrde da je rast militantnog islamizma srezan u korijenu, Husein Bilal Bosnić, jedan od vođa vehabijskog pokreta u Bosni, uhićen je zbog organiziranja terorističkih grupa, vrbovanja i poticanja na terorizam u akciji Damask. Bio je i glavni organizator odlazaka državljana BiH na strana ratišta. Tamo je odveo i Šefikova sina, koji je otišao ratovati u Siriju.

"Dolazio je ovdje s autom. Sretao je mog sina i oni su razgovarali. I na internetu ga je pohvalio i te je godine dobio oko tri tisuće maraka", rekao je Šefik Čufurović iz Velike Kladuše.

Što mu je sa sinom, ni tri godine poslije ne zna. Naime, tada 18-godišnji Ibro odrekao se svoga oca. "Ja ne znam je li on živ. Meni se ne javlja i znam da mi se neće javiti. On je toliko uvjeren u vječni život da je on to prihvatio", objasnio je Šefik.

Ideja o radikalima "prenapuhana je za BiH"

Iako vehabija danas na području Velike Kaduše nema, hrvatske službe ovo područje ne smatraju prijateljskim. Ako je to područje uistinu takvo, očito se tom problemu ne pristupa dovoljno ozbiljno. To je granični prijelaz BiH i Hrvatske kod Bosanske Bojne. On se već mjesecima ne kontrolira i moguć je nesmetan prolaz.

Nekoć se o tom kraju pisalo zbog Agrokomerca i Fikreta Abdića, a danas kao o uporištu radikalnih islamista. Začudilo je to i lokalnog novinara Esada Šabanagića, koji se, kaže, s time nije susretao. Ipak, nije siguran kakvo je stanje u široj okolici.

"Ta je pojava u Velikoj Kladuši nepoznanica. To se niti vidi, niti osjeća, niti toga ima. To je prenapuhano za cijelu Bosnu i Hercegovinu, a za Kladušu pogotovo. Međutim, ima ljudi koji prakticiraju neki drugi islam, koji nije tradicionalan, ali ni to ne znači da je terorizam", rekao je Šabanagić.

Zbog vjere ga "njegovi muslimani" smatraju nevjernikom

Od Bužima, preko Cazina sve do Bihaća, nismo ni na što naišli. Zato smo se uputili prema zapadu Bosne i mjestima koja su od ranije označena kao uporišta vehabija. Dva su takva područja u okolici Maglaja. Jedno je mjesto Ošve, četiri kilometra udaljeno od gradskog središta. U to smo mjesto stigli uoči početka podnevnog namaza. Ipak, nismo naišli na dobrodošlicu. Odmah na početku jedan stanovnik zaprijetio je da će pozvati policiju.

Ipak, nakon nekoliko minuta vođa zajednice ipak pristaje na razgovor. Zbog pojedinaca koji su se priključili ISIL-u, kaže, svi su obilježeni. A među prvima su, ističe, koji su osudili njihovo ubijanje. "To nije tajna da su poslali poruku da me treba ubiti, kao i druge koji su se izjasnili poput mene", rekao je Izet Hadžić.

Ubojstvo bivšeg sumještanina u Siriji, smatra, samo je nastavak širenja propagande. Jer to, kaže, uopće nije nova informacija. Zato i strahuju kada netko nenajavljen ili nepoznat stigne u mjesto. Ondje živi 14 obitelji. Ljuti ih kada se kroz medije provlači da ih financira ISIL jer, kaže, žive od vlastitog rada. "Ja živim od prodaje kokoši, jaja i poljoprivrede – najtežih poslova. I nije nimalo zahvalno, jer posao ne možeš naći. Gdje da radim? Tko će me primiti?" upitao je Hadžić.

Nisu dio islamske zajednice BiH jer o samoj vjeri imaju drugačije stavove. Zbog svojih vjerskih stavova imao je samo probleme. "Mene su zvali krelcem. Smatraju me nevjernikom moji muslimani. Pucali su na mene. Bio sam između čekića i nakovnja države dok se nije uvjerila da mi nismo ti ljudi", rekao je Hadžić.

Muslimanima "džihad dolazi kao obaveza"

Iz sela se naša ekipa Provjerenog spustila prema Maglaju. Na putu smo naišli na policiju koja nas je zaustavila. Iako su rekli da su došli zbog istrage o krađi drva, ispostavilo se da smo ipak mi bili razlog.

Nakon tog sastanka uputili smo se prema Bočinji, mjestu udaljenom desetak minuta vožnje, također obilježenom kao vehabijsko uporište. U Donjoj i Gornjoj Bočinji živi ukupno 11 selefijskih obitelji. U Gornjoj njih četiri. Među njima i obitelj Ibrahima Delića, koji se trenutačno nalazi na odsluženju zatvorske kazne.

Delić je osuđen zbog priključivanja terorističkim organizacijama na području Sirije, a također je uhićen tijekom akcije Damask. Javnosti je poznat po ekstremističkim stavovima. "Gdje su danas muslimani? Samo šapću kad je pitanju džihad i borba. Zašto ne reći da to je uzvišeni cilj? Muslimani moraju znati da im džihad dolazi u obavezu", svojedobno je govorio Dalić.

"U BiH postoji jedan lagani, sigurni trend desekularizacije društva. Postoji jedan trend pojavnih oblika vezanih za islam koji su više od običnog islama. Tko u tome učestvuje iz karijerističkih, a tko iz intimnih razloga, druga je priča. Mislim da je trend nešto što se primjećuje u odnosu na godinu, dvije ili pet", objasnio je Zlatko Dizdarević, bivši veleposlanik BiH u Siriji.

Prijetnja od terorizma, smatra Dizdarević, nije stvarna. Ali politika prema radikalizaciji društva, koju državni vrh vodi, kaže, nije dobra. "Dio politike ima razumijevanja za tu vrstu eskalacije radikalnog osjećanja. To nema veze za sigurnosnim službama i s operacijama koje su usmjerene protiv terorizma i protiv islamizacije. To su dvije stvari koje su odvojene i jedna se pokriva drugom", rekao je Dizdarević.

Na džamiji i dalje visi zastava Islamske države

Država tako ima razumijevanja prema zajednici iz Gornje Maoče, koja slovi kao središte vehabija u Bosni. Tijekom posjeta, ekipa Provjerenog iz sigurnosnih razloga nije snimala dok nije dobila dozvolu. No to se nije dogodilo. Rečeno nam je da je, zbog priče od prije tri godine, ekipa Provjerenog ovdje nepoželjna.

Ni tada nismo bili dobrodošli. Bilo je to neposredno nakon što je Mevludin Jašarević izveo teroristički napad na američko veleposlanstvo u Sarajevu. Na džamiji je i dalje izvješena ISIL-ova zastava. Stavovi u ovoj zajednici poprilično su radikalni, zagovornici su Islamske države, a opravdavaju odlazak u sveti rat.

"Džihad nije, kako neki kažu, terorizam. Naši sinovi u Siriji se bore za Alahovu vjeru. Znači, to je Alahov propis prema kojem džihad nalaže svoj braći, gdje god da se našli, da pomognu braći", rekao je jedan stanovnik. Takvih je trenutačno 116, koji će, ako se odluče na povratak u Bosnu, biti kazneno gonjeni. Iako ovaj put ekipa Provjerenog nije naišla na radikalne pripadnike selefijske zajednice, upozorenje koje je izdala tajna služba ipak treba ozbiljno shvatiti.

Još lakše do novosti o omiljenim serijama i emisijama. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju