Tragom toga, uputili smo se u navedeno selo, udaljeno 10-ak kilometara od Splita, u Ulicu Sanaderi. 

Ondje smo pronašli staru i zapuštenu kuću.

"Pokojni ćaća mu je to napravio dok je bio živ. Napravljena je... sigurno ima 15 godina, ako ne i više", rekao nam je susjed.

Da bismo saznali kada je točno kuća napravljena, tko ju je i kako gradio na državnoj zemlji, nazvali smo Antu Sanadera.

"To su netočne informacije. Ja imam ugovor od prije 10 godina da sam kupio od Općine Klis", odgovorio je Sanader na naša pitanja o legalnosti gradnje.

Zatim smo nazvali Općinu Klis kako bismo to provjerili. Tražili smo načelnika, HDZ-ova Jakova Vetmu, ali nam je njegova tajnica rekla da misli da je "išao na put".

Razgovarali smo i sa stanovnicima sela te doznali je pola sela izgrađeno na državnoj zemlji prije nego što je nastala Republika Hrvatska. Saznali smo da je dio mještana bespravno izgrađene nekretnine legalizirao, ali nije riješio pitanje vlasništva. Kuće su zbog toga legalne, ali nisu njihove. Neki su čak od Općine kupili zemlju, ali im je onda rečeno da je zemlja državna.

"Ovo je državno, kupljeno i plaćeno, ali ne možemo dobiti da smo vlasnici. Tu je problem. Legalizacija je prošla, ali još mi ne možemo dobiti papir da smo mi vlasnici", rekla nem je susjeda koja je željela ostati anonimna.

Nakon što nam je rečeno da je načelnik na sastanku, otišli smo se direktno u Općinu Klis

Sljedećeg smo dana ponovno nazvali načelnika. Ovoga je puta, rekli su nam, bio na sastanku. Mi smo svejedno otišli direktno u Općinu Klis. Ondje smo razgovarali s njegovom savjetnicom, nakon čega nas je načelnik napokon primio na razgovor.

"Ante Sanader zemljište je kupio od Općine Klis temeljem javnog natječaja. Sve naše parcele prodane su temeljem javnog natječaja i kupio je to zemljište. Odnosno, ne on, nego njegov otac", rekao je Jakov Vetma (HDZ), načelnik Općine Klis.

Taj ugovor pokazao nam je i Ante Sanader.

"Samo da vidite da je ugovor tu, da je to kupljeno 2008. godine, da je to didovina. Moj dida je to radio tu štalu, na koju je onda otac digao taj kat", rekao je Sanader.

"Nije još evidentirano, poslan je zahtjev za uknjižbu, ali nije još uknjiženo", odgovorio je Sanader na pitanje zašto u zemljišnim knjigama i dalje piše pod vlasništvom piše "općenarodna imovina".

Na dokumentu stoji da je u veljači 2018. odbijen prijedlog uknjižbe na općenarodnoj imovini. Slučaj je, rekao nam je Sanader, na Općinskom sudu u Solinu, valjda misleći na zemljišnoknjižni odjel.

"Sad je pitanje Suda kada će on to riješiti. Sud je tražio dodatne dokaze od Državnog odvjetništva", rekao je Sanader koji tvrdi da je objekt legaliziran.

Ovo nije problem Sanadera ili Dugobaba, nego cijele Hrvatske

Država, kažu nam iz udruge arhitekata, nije dobro riješila problem nelegalno izgrađenih objekata.

"Doslovno se ne pita čije je, već da se legalizira da se plati kazna. To je to, tu se staje što se tiče legalizacije", rekao je Dragan Žuvela, predsjednik Društva arhitekata Splita. "Mi imamo ogromne probleme, posebno u Dalmaciji. Imamo cijela naselja koja nikako nećemo riješiti, ni infrastukturno, ni vlasnički. Ta je legalizacija došla kao da otvorenu ranu prekrivate tekućim puderom", dodao je.

Općenarodna imovina prije je bila u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, a onda je prešla u vlasništvo države. Načelnik Općine Klis kaže da postoje slučajevi kada su ljudi prije mnogo godina kupili zemlju od Općine, pa je sud naknadno odbio uknjižbu kazavši da je državna.

"Bio je to jedan specifičan trenutak, kada su sudovi imali različitu praksu, i tu su se ljudi našli kao oštećena strana i meni je zbog toga žao. Na području cijele RH je taj problem. Ne u Dugobabama, ne od Sanadera, ne u Općini Klis, nego na području cijele RH", rekao je Vetma.

Od lipnja 2018. na snazi je novi Zakon o upravljanju državnom imovinom, koji bi trebao riješiti ovaj problem vlasništva. On u Članku 69. kaže da, ako je osoba temeljem javnog natječaja sklopila s općinom ugovor prije 1. siječnja 2011. i tako stekla pravo na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, smatra se da je to pravo stekla izravno od države.

Oni koji nisu na sudu to direktno rješavaju s ministarstvom, a oni koji su na sudu, kao obitelj Ante Sanadera, mogli su do kraja prošle godine DORH-u dostavili zahtjev za sklapanje nagodbe. Njom bi se u zemljišnim knjigama izvršio upis prava vlasništva.

Ilegalna gradnja nagrizla cijelo priobalje, od Dubrovnika do Istre

Od DORH-a smo saznali da je obitelj Ante Sanadera podnijela zahtjev za mirno rješenje spora Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu i da ono nije prihvatilo njihov zahtjev. Potom su se obratili nadležnom ministarstvu radi izdavanja tabularne izjave podobne za uknjižbu prava vlasništva.

"Mislim da je ta ilegalna gradnja nagrizla cijelo priobalje, ne samo Dalmacije, nego od Dubrovnika sve do sjevera Jadrana. Produkt toga je jedan veliki kaos u prostoru koji nas zapravo jede i koji će nas i dalje jesti jer se neće sanirati", objasnio je Žuvela.

"Ako imate deset kuća i deset kuća je bilo nelegalno, i vi kao grad želite urbanizirati to područje, kao što je Singapur svojevremeno radio 70-ih. Singapur je imao favele koje je srušio i ljude preselio u visokogradnju i uredio kvartove, a vi sad to ne možete napravit na taj način zato što su te zgrade legalne", dodao je.

Prije donošenja Zakona o legalizaciji prije nekoliko godina legalnim su se mogle učiniti samo one nekretnine koje su u skladu s prostornim planom. Sada se može legalizirati gotovo sve, bez obzira na uvjete. Legaliziraš na tuđem, a onda ti država donese zakon po kojem to tuđe učiniš svojim. Još jedan od problema je i što na nekim lokacijama nitko nije predvidio baš nikakvu gradnju.