Njihove usluge malo tko ne koristi. A oni su na svakom koraku. Biciklima, motorima, automobilima, po kiši, snijegu, vrućini. Tržište dostave, osobito hrane u vrijeme pandemije doslovno je preplavilo ulice. A dostavljači na leđima nerijetko nose i po deset kilograma. Oni u automobilima prevale stotine kilometara. I dok većina vidi samo zvučna imena platformi na njihovim odijelima i torbama, oni uopće nisu njihovi poslodavci. Većina ih radi preko posrednika, ili kako ih oni zovu agregatori.

 

Dostavljači nam kažu da na tržištu trenutačno vlada kaos. Agregatori ih ne prijavljuju, nerijetko nemaju socijalnog i mirovinskog, rade po 12 sati, plaća kasni. S druge pak strane, postoje oni kojima odgovara rad na crno. Zbog svega je u pripremi izmjena Zakona o radu koja će prepoznati i platformski rad i postaviti jasna pravila za sve.

Između aplikacija i dostavljača posreduju agregatori, koji nerijetko krše zakon o radu.

"Nisam zaposlen. Radim bez prijave", kaže jedan dostavljač.

"Ovo radim da mogu preživjeti", govori drugi.

Ispred zagrebačkog trgovačkog centra, točno na mjesto gdje dostavljači odlažu svoje bicikle prije preuzimanja dostava, Malbaša je dostavljače pitala kako im je. Pristali su odgovoriti iskreno samo ako im se sakrije identitet.

"Učestalo bicikliste pošalju po teške narudžbe u trgovinu, teže od 20 kila. A u ovu torbu koju imam na leđima stane do 9 kila. I onda ih molimo da to više ne rade. I uporno šalju tako bicikliste", rekao je jedan dostavljač koji želi ostati anoniman.

Dan s dostavljačem
Jedino je mladi student Mihael Kolerec pristao reći nešto otvoreno.

"Radi se svaki dan, dobro je, ide…", kaže Kolarec te dodaje kako je i prijavljen. Pristao je provozati ekipu emisije Provjereno svojom dnevnom rutom. Kako bi nam približio svijet dostave koristimo se GoPro kamerom.

Prvo se prijavljuje u smjenu putem aplikacije.

"Sad tu čekam dostavu koja će vjerojatno doći u nekom vremenu. Ne znam sad kojem...", kaže Kolarec.

Nakon nekoliko minuta, stižu mu na aplikaciju informacije o prvoj dostavi. Hranu treba odvesti u obližnji kvart. Kao rekreativnom sportašu, 900 metara mu je kao 9 koraka. Za čas stiže.

"Sad nisam dobio napojnicu, ali bitno da se dostavila hrana", kaže student.

Neki novac dobivaju na ruke
A da im je zaista teško, pokazuje iskustvo ovog vozača. Traži da mu se skrije identitet. Radi kao dostavljač automobilom. I to na crno. "Nikakvu prijavu nemam. Sav iznos koji dobivam, dobivam na ruke", kaže.

Da bi na ruke dobio prosječnu zagrebačku plaću od oko 7000 kuna, mora raditi dan i noć.

"Moraš raditi 10 do 12 sati dnevno, a to te umori i strga. Nisi za ništa... Razlog zašto moramo odraditi taj broj sati jest u tome da je premala satnica. Satnica se kreće tu negdje od 30 do 35 kuna, što ne pokriva troškove i tjera te da čim više sati odradiš da bi došao do tog nekog iznosa koji ti zadovoljava mjesečne potrebe", dodaje dostavljač.

I onda još kad odradiš sve te sate, razvozeći hranu i po 100 kilometara na dan, novac kasni.

"Iako njima platforma uplati te novce na vrijeme, ali iz ne znam kojih razloga posrednik između platforme i nas dostavljača zadržava taj novac i isplaćuje ga tek kad on odluči, a to u veliki broj tih mjesečnih isplata dođe pred sam kraj onog drugog mjeseca. Tako da je onda puno teže i život posložiti kad ti očekuješ 4. plaću, a dobiješ pred sam kraj mjeseca", kaže dostavljač.

Zapošljavanje preko posrednika
Iako se u svijetu može izravno raditi s aplikacijom, u Hrvatskoj se dostavljači zapošljavaju putem tvrtki takozvanih agregatora. Oni, kao što i sam dostavljač kaže, posreduju između aplikacija za dostavu hrane i osoba koje dostavljaju.

Pred kamere Provjerenog stao je njegov agregator. Mladi poduzetnik Dino Obradovac, nekadašnji reprezentativac u taekwondou.

Na pitanje reporterke je li moguće da nije prijavio mjesec, dva tog čovjeka jer on nije bio prijavljen odgovara: "Nemoguće! Moj čovjek mora biti prijavljen da bi položio zaštitu na radu. Bez zaštite na radu moj čovjek ne može biti na ulici...".

Iako on tvrdi da je to nemoguće, dostavljač tajnoga identiteta tvrdi da je bio na ulici bez prijave mjesecima. I tek je nedavno prijavljen na zdravstveno i mirovinsko.

Tri najjača igrača na tržištu - Wolt, Glovo i Pauza.hr kažu da primaju prijave o kršenju prava dostavljača.

"Bilo je i neprijava, i neplaćanja doprinosa, i neplaćanja poreza koji nisu vezani za same dostavljače", kaže Teo Širola, generalni direktor Glovo Hrvatska.

Na svaku prijavu se reagira.

"Ono kako se mi pozicioniramo, kako mi osiguravamo da se zaista zakoni poštuju od strane naših partnera je da mi radimo redovite preglede i izvide dokumentacije poslovanja naših partnera", kaže Marko Burčul, direktor Pauza.hr.

"Svaku prijavu koju dobijemo, pošaljemo njegovom poslodavcu i da nam se očituje i da dokaze da li je osoba zaista zaposlena, ukoliko nisu plaćeni doprinosi, tražimo i da nam se to dokaže, itd. Ukoliko to agregator ne dokaže, onda ne pošalje nekakav dokaz da je ta osoba stvarno tamo radila i da ima sva prava koja mu pripadaju, mi raskidamo suradnju", rekao je Matko Katanec, regionalni direktor Wolta.

Prijave su se slale i nadležnim institucijama. Ove godine inspektori Državnog inspektorata obavili su 46 inspekcijskih nadzora kod poslodavaca. Jednom je izdan prekršajni nalog zbog osnovane sumnje u počinjenje čak 13 prekršaja.

Državni inspektorat utvrdio je sljedeće nepravilnosti:
- zapošljavali ili koristili rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj
- nisu izdali radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada, budući da isti nije sklopljen u pisanom obliku
- nisu radnika prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje
- nisu radnika odjavili s obveznog mirovinskog osiguranja
- nisu radnika prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje
- nisu vodili evidenciju o radnicima i o radnom vremenu na propisan način

Podnesen je optužni prijedlog protiv državljanina treće zemlje, ali i protiv još tri poslodavca zbog kršenja zakona.

Pripreme izmjena Zakona o radu
Kako bi se suzbile nepravilnosti i postavila jasna pravila za sve koji posluju s aplikacijama, odnosno platformama Ministarstvo rada priprema i nova zakonska rješenja u sklopu izmjena Zakona o radu.

"Teško mi je govoriti u kojem smjeru će se ići. S jedne strane želimo zaštiti poduzetničku slobodu tih platformi da pružaju određene usluge, a s druge strane želimo omogućiti tim ljudima, pogotovo onima koje sporadično ili koje povremeno ili privremeno rade na tim platformama i koji ne žele osam sati raditi", rekao je Dražen Opalić, pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava, socijalne politike i obitelji.

Očito će im se omogućiti zakonski da rade manje sati ako žele. A kako će točno izgledati zakonski uokviren platformski rad još se ne zna.

"Nekakva najveća sugestija s naše strane ide u tom smjeru da platformski rad bude nekakav termin koji je prepoznat u Zakonu o radu čisto da se izbjegne siva ekonomija koja se danas događa, a to je najviše kroz agregatore", kaže Matko Katanec, regionalni direktor Wolta.

Na platformama surađuju s više od stotinu tvrtki koje zapošljavaju tisuće dostavljača u Hrvatskoj. Koliko ih je točno ne zna ni Ministarstvo rada u ovome trenutku. Raspolažu podacima na razini Europske unije. Oni pokazuju, kaže pomoćnik ministra, da većina dostavljača radi putem agregatora, i to ne puno radno vrijeme, već prijavljeno po nekoliko sati. Jedan od njih je i ovaj gospodin u mirovini. Dostavlja hranu godinu i pol.

"Prijavljen sam konkretno na dva sata i držim se nekog minimuma koji moram odradit. Neke imaju minimum od 30 sati, a neke imaju doslovno uključi se sada, dva, tri, sata i isključi se kada hoćeš", kaže umirovljenik.

Prijavljen je na nekoliko sati i njemu je to dosta.

"Moja mirovina je 3300 i moram barem 3000 zaradit. Tako sam si to nekako i posložio. I plaćam... Svi porezi i doprinosi su plaćeni", kaže.

Druga strana medalje
Ali, dijelu dostavljača, otkriva nam, prijava ne odgovara. Obično su to ovršeni koji žele primiti cijeli iznos zarade na ruke.

"Definivno tu postoji problem. Oni su dosta u nezavidnoj situaciji jer takav prihod će biti ovršen u određenom iznosu", govori dostavljač u mirovini.

Da postoji i druga strana medalje, kaže i sam prozvani poslodavac. Doživio je razne neugodnosti, kaže, upravo zbog toga što on zapošljava dostavljače i daje im fiksnu plaću.

"To se nije svidjelo radnicima drugih partner firmi i tu su krenule prijetnje prema meni. Telefonski pozivi sa skrivenog broja gdje je meni bilo rečeno nešto ružno što sam ja prijavio policijskoj postaji", rekao je Obradovac.

Rastuće je ovo tržište. Buja u pandemiji. Ali ne samo zbog virusa.

"Vi danas imate dostavu hrane i dostavu namirnica. Sutra će možda biti dostava i nečeg drugog. To je u principu dostava slobodnog vremena...", smatra Marko Burčul, direktor Pauza.hr.

"Vi ako pogledate koliko vama treba da vi sada spustite se, sjednete u auto, odete nekuda, stanete u red, kupite to, vratite se nazad, naspram toga da naručite nešto, vi ćete shvatiti da tih par kuna što plaćate dostavu, da ste si kupili jako puno vremena", kaže direktor Glova, Širola.

Velik dio kolača uzimaju restorani, pa aplikacije, agregatori. I tek onda dostavljači. Oni su plaćeni na razne načine. Neki fiksno po satu. Neki po broju dostava. Uračunava im se i udaljenost. Pa čak i vremenske neprilike poput kiše...

Ali, dostavljačima, kažu nam direktori aplikacija, po kiši zarada raste.

"Dostavljač može zaraditi i do 800, 1000 kuna dnevno – bruto", kaže Katanec.

Koje god varijante bile, bitno je da se poštuje zakon, da se osnovna radnička prava poštuju. Da ljudi koji dostavljaju po žegi, kiši, buri, raznim vremenskim prilikama i neprilikama, imaju zdravstveno osiguranje, mirovinsko, a ne da su kao neki, potpuno nezaštićeni.

I da uza sve to još i doživljavaju razne neugodnosti na terenu.

"Čovjek kad čeka svoju dostavu, svoju hranu, pogotovo kad ona kasni pola sata i više, ljut je. Mi smo ti na koje će se korisnik izderat. Neki dan je bio korisnik koji je rekao da čeka dostavu sat vremena, kao što ću ja sad s tom narudžbom? 'Ovo je hladno, ništa, vratite to'. Želim i dalje raditi jer sam prisiljen. Moji životni uvjeti su kredit od 1500 kuna, potrepštine za obitelj oko nekih 3000 kuna, režije 2000 kuna, to se popne oko nekih 7000 kuna sve skupa. Imam ženu i djecu. Supruga trenutno ne radi, tako da jedini prihod koji ostvarujemo je moj prihod", kaže jedan dostavljač.

Kada idući put naručite hranu, sjetite se ove reportaže i svih ovih svjedočanstava dostavljača. Zapamtite i da naknada za dostavu ne ide njima. Njima izravno ide napojnica. Plaća, ako imaju poštenog posrednika.

 

Emisiju "Provjereno" gledajte četvrtkom u večernjem terminu na Novoj TV! Propuštene epizode pogledajte besplatno na novatv.hr!