Nakon što intenzivnog obavljanja psihičkih ili fizičkih radnji, nakon nekog vremena osjetimo umor. Obilježava ga osjećaj iscrpljenosti i sve teže obavljanje zadataka s kojima se susrećemo.

O tome što uzrokuje umor - odnosno što se u tijelu točno događa, vrlo se malo zna. Primjećeno je da dolazi do produkata kemijskih procesa, kao što je mliječna kiselina u mišićima. Smatra se da bi razlog umora mogao biti i potrošnja određenih tvari u organizmu; glukoze ili kisika.

Ipak, najnovija istraživanja pokazuju da glavnu ulogu kod nastanka umora ima centralni živčani sustav. On štiti organizam od pretjeranih napora na način da se pojavi osjećaj umora.

Razlikujemo akutan i kronični umor. Razliku između njih pogledajte u videu:

 

Kronični umor se može javiti iz niza razloga. Neke psihičke i tjelesne bolesti imaju kao jedan od simptoma pojačani umor. To su, na primjer, depresija, bolest štitnjače, dijabetes, bolest srca, bubrega, jetre i zarazne bolesti. Također, neuravnotežena prehrana i nedostatak vitamina i minterala u tijelu mogu uzrokovati umor.

Postoji i sezonski umor, poznat i kao proljetni umor. Obično se javlja početkom 3. mjeseca, a simptomi su gubitak energije, teže podnošenje fizičkih napora, otežano buđenje i problemi s koncentracijom. Uzrok proljetnog umora je manje kretanje zimi, kalorična hrana i izloženost manjoj količini svjetlosti.

Kronični umor se liječi dijagnosticiranjem njegova uzroka.Međutim, možete si i sami pomoći tako da se bavite tjelesnom aktivnošću, zdravo se hranite i dovoljno spavate.

 U ovotjednoj emisiji 'Zdravlje na kvadrat' možete otkriti kako se motivirati da krenete vježbati, što su minimalno invazivni operacijski zahvati i kako usvojiti zdrave navike. Propuštenu epizodu pogledajte besplatno na novatv.hr.