Proljetno vrijeme iz zatvorenih prostorija odvlači ljude u prirodu koja ima mnoge blagodati. Svjež zrak, sunce i zelenilo samo su neke od brojnih pozitivnih karakteristika vezanih uz prirodu koja, osim toga, može skrivati i brojne opasnosti poput krpelja. Ove sitne životinje iz porodice člankonožaca hrane se krvlju čovjeka i životinja, a pritom mogu prenijeti i razne bolesti.

Krpelji se izgledom razlikuju od običnih kukaca po svojoj građi jer su im glava i prsa spojeni u jednu cjelinu. Za svoj rast i razvoj krpelji trebaju krv koju sišu iz ljudskog ili životinjskog organizma, a njihov se razvojni ciklus odvija u četiri stadija.

Početkom proljeća, aktivnost krpelja se povećava, a najčešće se skrivaju u prizemnim i rubnim dijelovima šuma, uz staze u vegetaciji ili u raslinju do visine jednog metra, u nepokošenim travnjacima te zapuštenim okućnicama. Vrlo je važno održavati okućnice i travnate površine kako bi se opasnost od krpelja smanjila. Krpelje privlače ugljikov dioksid, toplina i promjena temperature, a na prednjem dijelu tijela, glavopršnjaku, imaju poseban organ za bodenje i sisanje krvi. To je složen organ unutar kojeg se nalaze sitni zubi pomoću kojih krpelj prodire u kožu.

Svojim ubodom krpelji prenose različite bolesti, a jedna od najčešćih je takozvana Lajmska bolest. Bolest je to koja se manifestira na različite načine, a najčešće na način da osobe nakon inkubacijskog perioda koji traje 1-2 tjedna razviju kožne bolesti. Nakon toga može doći i do zahvaćanja mišićno-koštanog sustava, zglobova ili srca. U duljem periodu nakon nekoliko mjeseci bolesti, može se pojaviti stadij u kojem je zahvaćen i neurološki sustav, stoga je važno reagirati već na prve simptome koji de pojavljuju kao obilježja na koži u obliku koncentrične kružnice s ubodom u sredini.

Još jedna bolest koju prenose krpelji je Krpeljni meningoencefalitis, virusna zarazna bolest koja se najčešće pojavljuje u razdoblju od ranog proljeća do kasne jeseni. Kao i Lajmska bolest, ako se ne primjeti na vrijeme, može uzrokovati ozbiljnije posljedice kao što su upale mozga i moždane ovojnice. Prilikom boravka u prirodi, važna je pravilna zaštita, odnosno korištenje repelenata, a sredstva za odbijanje insekata važno je koristiti prema naputku proizvođača.

Mjesta na koja se krpelji najčešće prihvaćaju su pregibna mjesta poput koljena, područja iza uške ili pteponama. Nakon boravka u prirodi važno je napraviti pregled, osobito na djeci, a ako i otkrijete krpelja, moguće ga je samostalno izvaditi na pravilan način - korištenjem pincete, polako ga izvlačeći van. Ne preporuča se tretiranje krpelja kremama ili losionima, kao niti pokušaj paljenja jer se na taj način dodatno povećava rizik od infekcije.

Emisiju 'Zdravlje na kvadrat' pogledajte besplatno na novatv.hr