Donosimo odgovore na pitanja što je stres zapravo i kako se s njime nositi.

Stres je obrazac psihičkih i fizičkih reakcija na nepovoljne vanjske događaje, koje nazivamo stresorima. Osjećaj da smo pod stresom prati naš subjektivni doživljaj psihičke preopterećenosti, a posljedično se javljaju različite reakcije na takav osjećaj.

Uzroke stresa dijelimo u tri skupine. Prvi su traumatski događaji, koji su na negativan način obilježili daljnji tijek života. Drugi su recentni, nepredviđeni događaji koji ne moraju nužno biti negativni, na primjer, preseljenje u veći stan. Treći su svakodnevne komplikacije koje su kroničnog tijeka, na primjer, svakodnevna gužva u prometu.

Stres izaziva tjelesne promjene. One su nazivaju psihosomatskim bolestima, a uključuju kardiovaskularne bolesti, astmu, dijabetes, promjene na koži, artritis, promjene na štitnjači... One se javljaju ako se organizam na nepravilan način prilagođava stresnim događajima.

Stres u ranoj fazi možemo prepoznati po osjećaju umora, neispavanosti, nervoze, razdražljivosti ili poteškoća pri koncentraciji i donošenju odluka. Važno je reagirati prije nego padnemo pod pritiskom stresa.

Donosimo odgovore kako se uspješno nositi sa stresom:

Tehnike samopomoći

One uključuju različite tehnike relaksacije, zdrav način života, kvalitetan san, zdravu prehranu i umjerenu tjelesnu aktivnost.

Pravilna raspodjela vremena

Potrebno je realno rasporediti svoje obaveze tako da ih zaista možemo i ispuniti. Na taj način dobivamo osjećaj da mi kontroliramo događaje, a samim time i stres.

Stres ne mora biti negativan

Preblag stres nas neće aktivirati, preumjeren stres može imati negativne posljedice, međutim umjeren stres potiče aktivaciju. Može povećati naše obrambene funkcije, u smislu boljeg intelektualnog napora, koncentriranja i podizanja imuniteta.

 

Ne propustite pratiti emisiju 'Zdravlje na kvadrat' u subotu na Novoj TV i u nedjelju na Doma TV-u. Propuštene epizode pogledajte besplatno na novatv.hr.