Festival sporta i rekreacije 'Homo si teć', najmasovnija je ulična utrka u Hrvatskoj koja godišnje okupi do 15 000 sudionika i velik broj posjetitelja, ove je godine održana 23. put. Coolturist donosi atmosferu s najaktivnijeg dana u Rijeci. 'Homo si teć' (Hajmo/Idemo svi trčati) uzrečica je koja nekome tko nije upoznat s osebujnim čakavskim dijalektom može zvučati potpuno nerazumljivo. Riječanima i primorcima, naravno, ne treba posebno objašnjavati što 'Homo si teć' znači. Kad je prije više od 20 godina odabrano upravo to ime za gradsku utrku, malo tko je razmišljao da će cijela manifestacija prerasti lokane okvire do te mjere da će se susresti s problemom jezične barijere. Ali to su slatke brige koje samo potvrđuju uspješnost ove manifestacije. Festival sporta i rekreacije 'Homo si teć' održava se bez prekida od 1998. godine i najveći je ulični sportski događaj u Hrvatskoj. 23. 'Homo si teć' počeo je 30. ožujka 2019., a završio u nedjelju 14. travnja 2019. najmasovnijom uličnom utrkom u Hrvatskoj u kojoj redovito sudjeluje više od 17 000 građana, rekreativaca, djece, studenata, profesionalnih atletičara i sportaša. Centar grada Rijeke tom prilikom se transformira u veliko igralište za jedinstveni sportsko-rekreativno-zabavni program te cijeli grad postaje zona slobodna od automobila i prometa, potpuno stavljena na raspolaganje trkačima.

Coolturist donosi priču i legende koje se vežu uz popularne morčiće. Morčić je vrsta hrvatskog autohtonog pučkog nakita, jedan je od najprepoznatljivijih simbola Rijeke, Kvarnera i Hrvatskog Primorja. Pored svoje estetske i ukrasne namjene, taj je nakit također bio vidljivi znak identiteta, oznaka pripadnosti Rijeci, Kvarneru i općenito primorskim krajevima. Kada se spominje morčić, obično se misli na naušnice kao najčešći nakit antropomorfnog oblika; crna glava s bijelim turbanom, ali i na sam lik, tj. poprsje crnog čovjeka s turbanom, koji je ukomponiran i u druge vrste nakita (broševi, ukrasne igle, prstenje). Na stvaranje morčića velik je utjecaj imala Venecija koja je u 17. i 18. stoljeću bila opsjednuta Orijentom, pa je tako uz orijentalne začine, mirise, tkaninu, odjeću i nakit, u odaje bogatih venecijanskih patricija uvela paževe i sluge, odnosno crnce u orijentalnoj odjeći. To je potaknulo mnoge venecijanske zlatare da počnu izrađivati ukrasne igle u obliku crnca s turbanom, zlatnog poprsja, bogato ukrašenog dragim kamenjem, prozvanog 'moretto'. U isto vrijeme u Rijeci nastaje morčić, kao skromnija verzija venecijanskog 'moretta'. Riječki su se majstori kod izrade svojih morčića poslužili tada jeftinijom tehnikom emajliranja, te osnovnim crnim (lice) i bijelim (turban) emajlom ukrasili izrađene crnačke glavice.

Bivša Guvernerova palača zaštićeni je spomenik kulture. Izgrađena je 1896., u vrijeme kada je Rijeka bila pod mađarskom upravom. Zgrada koja vas lako vraća u neka davna vremena, nezaobilazna je točka svih turista koji se upute u Rijeku. Osim bogatog muzejskog opusa unutar zgrade, pogled na Rijeku s terase lako osvaja posjetitelje, kao i sama arhitektura palače. U palači je danas smješten Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja koji sadrži pomorski, kulturno-povijesni, etnografski i arheološki odjel. Od izvorne opreme Guvernerove palače sačuvan je i prezentiran dio građe u salonima na prvom katu, uključujući namještaj i predmete umjetničkog obrta. Stalni postav muzeja na interaktivan i suvremen način svjedoči o dugoj, bogatoj i burnoj povijesti i kulturi življenja na području današnje Primorsko-goranske županije od prapovijesti do danas. Jedan od najzanimljivijih, ali i najvrjedniji eksponat svakako je prsluk za spašavanje s potonulog Titanika, koji je jedan od 5 sačuvanih u svijetu.



U gastro minutama ovotjedne epizode priprema se riječka marenda: domaći pljukanci s piletinom i bukovačama, frigani inćuni s blitvom na lešo i crikveničke palačinke.



Nove uzbudljive turističke priče emisije 'CoolTurist' pratite subotom na Novoj TV, a nedjeljom na Doma TV-u. Propuštene epizode pogledajte besplatno na novatv.hr.