Zbog prijedloga novog zakona gotovo 9000 građana boji se masovne deložacije.

Propuštene emisije gledaj besplatno na  NOVAPLUS

U Sabor stiže novi prijedlog zakona zbog kojeg gotovo 9000 građana strepi od masovne deložacije. Riječ je o zakonu o najmu stanova. Zaštićeni najmoprimci, prema njemu, danas su neodrživa kategorija jer su generacijama u stanovima koje plaćaju tek 2 i pol kune po četvornom metru. Međutim, oni sami tvrde, iza zakona ne stoje stvarni vlasnici stanova kojima će se oni vraćati u posjed, već prekupci koji su ih kupili za sitan novac i sada im je cilj progurati taj zakon. Sumnjaju i u interese državnog tajnika u Ministarstvu graditeljstva koji je i sam imao u stanu zaštićenog najmoprimca. Dok on tvrdi da je iselio dobrovoljno, bivši stanar ga optužuje kako ga je izbacio iz stana dok je bio na ratištu.

Vlasnici svoje nekretnine žele nazad, a neki ih žele pod svaku cijenu. Bilo je raznih pritisaka i incidenata. O tome svjedoče brojni novinski naslovi u posljednjih 25 godina. U udruzi stanara vrijedno ih skupljaju, a ekipa Provjereno pregledala ih je u stanu Ive Tukić, koji je postao temelj izrade novog zakona. Ona je pokazala papire o presudi u slučaju Statileo. U presudi se navodi da su prekršena prava vlasnika stanova sa zaštićenim najmoprimcima, a naloženo ja da Hrvatska Sergeju Statileu isplati 11 tisuća eura odštete. Ali presuda se, tvrdi Iva, tumači jednostrano. Ona u stanu od 60-ak kvadrata u središtu Splita živi od 1955. godine. Ovaj splitski slučaj dvostruko je specifičan. Vlasnik svoj stan želi natrag, a zaštićeni najmoprimac novac koji je potrošio za uređenje.

Stanovi u kojim žive jedini je dom koji ovi ljudi poznaju. Oni su zaštićeni najmoprimci, nekada nositelji stanarskih prava. U ovom trenutku više nisu zaštićeni jer zbog novog zakona o najmu stanova nad njihove se sudbine nadvio oblak sumnje. Što će se dogoditi s njima, nije još jasno, ali jasno je da su novi zakon bivši i sadašnji ministar graditeljstva silno željeli progurati.
A kakvo rješenje državi nudi? Prijedlogom zakona, od 1. srpnja počelo bi petogodišnje prijelazno razdoblje u kojem bi se najamnina postupno povećavala do tržišnog iznosa. Prema tom zakonu, od 2023. Godine vlasnici će morati stupiti u puni vlasnički odnos nad nekretninom te će imati mogućnost slagati ugovor s kime god žele i pod uvjetima pod kojima oni žele.
Prema praksi, najmoprimci iz stanova ne moraju iseliti dok im se ne dodijeli drugi stan. Vlasnike se upućuje na sudsku tužbu protiv države ili grada Zagreba, ovisno tko im daje stanove.

Smatra se, također, da se na ovaj način pogoduje prekupcima, koji su stanove od vlasnika kupovali na neviđeno i to za 10 posto njihove prave vrijednosti. S druge strane, činjenica je da to zakonom nije bilo zabranjeno.

Slučaj iz zagrebačke Jurišićeve ulice ukazuje na suprotno. Tamo živi ova žena koja je htjela ostati anonimna. Oko stana u kojem živi spor traje godinama, a nedavno je zgrada dobila novog vlasnika, kontroverznog poduzetnika kojeg se povezivalo sa zagrebačkim podzemljem.

Svojim vlasništvom danas raspolaže i državni tajnik ministarstva graditeljstva Željko Uhlir koji je i sam sudjelovao u pisanju zakona.
U svom je stanu u središtu Zagreba imao zaštićenog najmoprimca, ali stan je dobio natrag. I to u vrijeme dok je bio na čelu zagrebačkog ureda za upravljanje gradskom imovinom, zbog čega se postavlja pitanje sukoba interesa.
Zaštićeni najmoprimac bio je Damir Martinko koji je tamo živio od 1967 godine. Tvrdi da ga je Uhlir na silu izbacio i 1993. godine dok je bio na ratištu. Na adresi u Kačićevoj 6 bio je prijavljen i njegov brat Tihomir.

„Susjeda mi je rekla da su promijenili bravu i rekli su da ne stanujem tu. A iz mojih dokumenata se vidi da sam uredno prijavljen na tu adresu“, priča Tihomir Martinko.

Država je u izmjene zakona ušla temeljem presude u slučaju Statileo i kršenja prava vlasnika.
S druge pak strane na strani najmoprimaca je rezolucija UN-a koja govori da se stanarsko pravo mora priznati. Bez obzira u kakvom će obliku zakon biti usvojen, država bi se mogla suočiti s brojnim tužbama, kako vlasnika tako i najmorpimaca i ukonačnici biti suočena s isplatom milijunskih odšteta.