Koliko je siguran porod kod kuće? Pogledajte što kažu stručnjaci, a što žene koje su to iskusile

Propuštene emisije gledaj besplatno na  NOVATV

 

Ne tako davno žene su progovarale o strašnim iskustvima u hrvatskim rodilištima. O hororima koje su proživljavale u tom trenutku koji bi trebao biti poseban, nikako traumatičan. Tu i tamo, završi u javnosti i vijest kako je neka žena rodila na brodu, u helikopteru ili autu. I javnost to doživi simpatično.

 

Zašto je to tako? Možda jer nisu stigle do rodilišta, možda jer je rodilište stotinama kilometara udaljeno? Možda bi im sto puta bilo bolje i lakše da su ostale i rodile u sigurnosti svoga doma? Zašto takve žene koje svojevoljno donesu odluku da rode kod kuće, dožive salvu uvreda i ružnih komentara na svoj račun.

Da su razmažene, da nisu normalne. Nije normalno da država ne regulira to pitanje. Povod našoj priči je tragičan slučaj koji se dogodio na porođaju kod kuće. Nešto je pošlo po zlu i beba je preminula. Ali, u tišini, stotine žena svake godine donose djecu na svijet u vlastitim domovima. Država, umjesto da im pomogne, jer je jeftinije, jednostavnije, lakše, manje traumatično i za njih i za zdravstveni sustav - ne, država ih ostavlja da to rade u poluilegali.

''Jedno ovdje, jedno u sobi. Sve u ovoj kući'', kazala je Mateja, dok je Una jako htjela roditi u vodi. ''Dok su oni namještali kadu za rađanje jer sam jako htjela roditi u vodi, ali moj mali je odlučio da čim ja uđem u vodu, da on izlazi'', prisjetila se Mateja.

Nisu one rodile kod kuće jer je bila frka i panika, već zato što su tako htjele. Mateji je suprug, jer je htjela roditi kod kuće, rekao da nije normalna. ''Haha, kasnije kad sam mu to sve objasnila onda je rekao da je i on za to'', rekla je Mateja.

Unin je pak suprug otprve reagirao posve suprotno.Bio je totalno oduševljen. Što misle Hrvati o ovome? Pa većina da su razmažene, da riskiraju previše, ugrožavaju i sebe i dijete. One koje o porođajima znaju najviše i koje su bile prisutne tisućama istih, tvrde pak drukčije.

''Ne smijemo žene osuđivati jer samo razmišljaju drugačije'', rekla je Erika Spirić iz Hrvatske komore primalja. Ali osuda je uvijek lakša od traženja rješenja. Osobito je lako osuditi kada se dogodi tragedija.

Prije nekoliko dana šok. U okolici Varaždina jedan je takav porođaj pošao po zlu. Žena je odlučila roditi doma. Dijete je nažalost preminulo. Vili Beroš, ministar zdravstva, rekao je da apsolutno shvaća tu želju, ali da ''svi koji žele roditi kod kuće moraju shvatiti da je rizik ekstreman".

Nesigurno je kada nema pravila. A želja i potreba postoji, godinama. Na koje nitko od svih ministara, nije znao ili nije želio utjecati.

''Nažalost, kod nas je situacija nesređena, polusređena. Sam porod kod kuće nije zakonski zabranjen, nije propisan, međutim žene imaju pravo roditi gdje god one žele'', pojasnila je Antonela Brajković Cesar, predsjednica Balkanske organizacije neovisnih doula.

Imaju i rađaju. I većina njih ne riskira. Ne zbog zakona. Već zbog onog najvažnijeg, života djeteta i svojeg vlastitog. Pa uz sebe imaju medicinski stručnu osobu, primalju. Doduše ne hrvatsku, već stranu.

''Naše hrvatske primalje nažalost nemaju mogućnost, odnosno njima nije dozvoljeno prisustvovati porodima kod kuće. Žene su te koje se same organiziraju i žene su te koje kontaktiraju u pravilu primalje iz inozemstva koje im onda dolaze u kućne porode, primalje iz inozemstva koje imaju svoje privatne prakse, gdje je to u potpunosti regulirano'', pojasnila je Brajković Cesar.

''Svaka koja se odluči roditi doma, svaka je u sivoj zoni. To je siva zona. To nije regulirano'', istaknula je Erika Spirić. S više od 40 godina iskustva, s tisućama porođene djece, Erika kao primalja to ne smije raditi. I ne radi. U mirovini je. Kaže, govori u ime svojih kolegica, koje se zbog sustava ne usude reći ono što misle.

''Mislim da naši liječnici smatraju da primalje nisu dovoljno educirane za samostalan rad. a to nije istina. Primalje su itekako educirane, one rade samostalno u rodilištima pa bi onda mogle odraditi i ovaj dio posla'', istaknula je Spirić.

Što o svemu tome imaju reći u Ministarstvu? Ne znamo. Na naša dva upita, nisu odgovorili. No vratimo se malo na početak! Mateja je mlada žena, majka dvoje djece. Dok je njezina majka njih petero rodila u bolnici, ona se odlučila na porođaj kod kuće.

Kaže, na to se pripremala godinama.

''Kad sam počela raditi, ja sam rekla da za svoj porod štedim od prve plaće. Meni je to bila jedina opcija i umjesto da sam kupovala neka skupa kolica, ja sam željela porod koji ću sebi priušititi kod svoje kuće u opuštenoj atmosferi gdje se moje želje poštuju'', izjavila je Mateja.

I poštovale su se. Uz psihološku pomoć doule, žene koja pomaže rodiljama pri porođaju, te certificirane primalje iz inozemstva rodila je u svom domu. Nakon temeljite pripreme. ''Mislim da sam dobila trudove u šest ujutro i rodila sam ga u pola devet. Cijeli sam dan hodala, na plac sam išla, kuhala ručak, hodala, malo me uhvatio trud, a ja se malo presavinem'', prisjetila se Mateja.

Kaže, sve je bilo pod kontrolom. Kako prvi, tako i drugi put. Čak i uz nestašnog trogodišnjeg Nou. Dok je Nou rodila na krevetu, Anu je rodila u bazenu. Uz prisutnost supruga, ali i primalje i doule.

''Taj dan sam samo do pet popodne ležala u bazenu. Brćkala. Na kuku se vješala gore i bazen je tu bio. Ja sam se jednostavno prepustila tome svemu. Znam da su bile tu, kad su došle - nemam pojma. Znam da je meni bilo super. Ja sam se nakon poroda osjećala puna energije i euforična'', rekla je Mateja.

Slično je iskustvo i Une, mlade blogerice, koja je osim što je i sama rodila doma poput Mateje, ujedno i educirana doula. Prije i poslije vlastitog, bila je na desetke porođaja gdje je svoje iskustvo prenosila drugim rodiljama. ''Uvijek znam reći svi smo mi došli do neke žene koja je rodila doma, samo što se to prije radilo silom prilike i bili su drugi uvjeti. Mi danas moramo razumjeti da nije postojalo niti jedno vrijeme u povijesti kad je bilo sigurnije roditi doma'', pojasnila je Una.

Doule su relativno nov pojam. Žene su to koje daju emocionalnu, psihološku, ali i praktičnu pomoć tijekom trudnoće, porođaja, ali i nakon njega. Pravila su jasna. One nemaju veze s medicinskom strukom i u to se kažu, ne petljaju. Prisutne su isključivo uz pomoć primalja, dakle medicinskog osoblja.

''Imam upite što se tiče žena koje su htjele roditi same doma, bez primalje i ja sam im rekla da se to protivi etici, mom moralnom kompasu, i jednostavno kad mi pričamo o tome, mi pričamo o medicinski asistiranom kućnom proodu'', rekla je Una.

Na čelu te organizacije je i sama doula i ujedno majka četvero djece. Antonela je iz okolice Varaždina. Doule, primalje i brojne udruge poput Roda, godinama traže da se hrvatski zakon čim prije promijeni. I omogući porođaj od kuće kakav već postoji posvuda na Zapadu, ali i u bližem susjedstvu.

''Kažu da kućnih poroda nema, da se ne dešavaju, da to nije prioritet, da je to prema njima riskantno, preskupo, neisplativo i uvijek se pozivaju na to da ispred kuće moraju biti kola hitne pomoći, a ne moraju. Tako se u svijetu ne radi, zna se koja je propisana praksa'', pojasnila je Brajković Cesar.

Spirić je uzela Sloveniju za primjer, koja je prije godinu, dvije regulirala kućni porod. "Oni su shvatili da im se žene doma porađaju i da je dužnost zdravstvenog sustava da im se osigura adekvatna pomoć."

Nismo osobno išli preko granice, ali nam se zato putem videopoziva javila jedna od pet slovenskih certificiranih primalja. Žena koja samostalno obavlja porođaje u slovenskim domovima.

''Već pet godina, jer sam prije toga radila u Italiji i Velikoj Britaniji. Ondje sam i doktorirala, a inače sam primalja već 21 godinu i prije toga sam radila i u rodilištu. I mi smo krenuli u to, tako da je prva osoba u Sloveniji koja je dobila dozvolu bila primalja iz Austrije, dakle ne slovenska.

Mislim da će biti puno bolje kada regulirate porođaje od kuće, kada postavite jasna pravila tko će ih izvoditi i pod kojim uvjetima i tako ćete imati sigurno i primalje koje bi se primile tog posla'', pojasnila je Teja Škodič Zakšek, primalja iz Slovenije.

Kaže, broj takvih rodilja nikada neće biti prevelik. Ali nije ni zanemariv.
Samo prošle godine imala je 30-ak takvih porođaja. Ističe, pravila su jasna tko smije i kako organizirati porođaj kod kuće. Rodilja mora biti posve zdrava, uredne trudnoće kakve su imale naše sugovornice Mateja i Una. Primalja pak mora imati dozvolu za rad, dakle certifikat.

''Svaka primalja prije porođaja mora obavijestiti najbližu hitnu pomoć i rodilište. Mora javiti da se porođaj događa i kada je gotov, da je završen. I da je sve u redu'', istaknula je Škodič Zakšek.

Jedan takav porođaj u Sloveniji stoji 1800 eura. Ne samo porođaj, već sve - obilasci primalje prije i poslije. I sve ide na račun rodilje, ne države. Otprilike toliko plaćaju i hrvatske rodilje. Nešto što u Hrvatskoj one koje se na to odluče plaćaju ionako same. Samo ne hrvatskim primaljama, jer kako smo rekli, one to ne smiju raditi.

"Najskuplji je medicinski porod, a najjeftiniji je porod u domu rodilje jer u tom porodu nema intervencija, ništa se ne troši, ništa se ne događa, pušta se da porod teče i nema lijekova, nema epiduralne, nema intervencija. To je za zdravstveni sustav najjeftinije'', pojasnila je Spirić.

Zašto onda sustav to ne omogućuje? Erika Spirić upozorava i na to da ovakvim stanjem dovodimo u nezavidan i potencijalno opasan položaj žene u udaljenim mjestima ili na otocima.

''Žene s otoka koje se ponekad porađaju u kolima hitne pomoći, nekad u helikopterima, trajektu, to nije ništa sigurnije nego porod kod kuće. Imate i sinjsko rodilište koje nema operacijsku salu, tamo se porod ne može završiti carskom rezom ako nešto u tom porodu krene krivo i porodi koji se tamo odvijaju, zakonom su dozvoljeni, a isti su kao i kućni porodi'', rekla je Spirić.

Primjera radi, kazala je kad treba donijeti političku odluku da se Sinjani porađaju u Sinju radi Alke, to je moguće, ali kad žene traže porod pod istim takvim uvjetima u domu, to je za naše zdravstvo nemoguća misija i onda ih proglašavamo razmaženima.

Možete osobno imati stav kakav god želite. No činjenica jest - nitko ovdje ne traži ništa što već ne postoji. Rađale su žene i ranije kod kuće. Danas, uz jasna pravila i sustav koji bi na kraju rasteretio postojeći bolnički, a kojim bi se uštedjeli proračuni bolnica, porođaj od kuće bi se uz relativno manje izmjene zakona, mogao učiniti dostupnijim i sigurnijim.

''Najvećim istraživanjem, koje je napravljeno na pola milijuna žena, koje je išlo uspoređivati rezultate poroda kod kuće naspram onoga u bolnici, ustanovilo se da je jednako sigurno za zdravu trudnicu'', pojasnila je Brajković Cesar i dodala kako je sigurnije roditi kod kuće, a ne ići u bolnicu.

''Vi kad ste u rodilištu, liječnici i primalje i medicinske sestre imaju toliko ljudi i toliko žena, a njih nema toliko puno. I oni su van sebe'', istaknula je Una. ''Da je moja trudnoća bila rizična, porod u kući ne bi dolazio u obzir. Porod kod kuće je dobar samo za žene koje imaju školsku trudnoću bez komplikacija'', rekla je Mateja.

Mjeseci pripreme, istraživanja, podrške, ali i tihe sumnjičavosti bližnjih. Sve je to prošlo. I kažu, nisu požalile. ''Ja sam osoba kojoj bi takva situacija stvorila paniku i ja bih se zgrčila, umjesto da se opustim, da moje tijelo preuzme porod i hormoni i da budem opuštena da lakše rodim'', rekla je Mateja.

''Neću reći bezbolno, to je glupo, ali jedno toliko prekrasno iskustvo da nisam nikad mogla vjerovati da porod može biti jedno od mojih najdražih sjećanja u životu'', istaknula je Una.

Priče da je neka žena rodila na trajektu, u autu, u svom domu jer nije bilo druge - većina gleda sa simpatijama. Kao, ma neka je sve dobro prošlo! No, možda te žene uopće nisu željele tako roditi, već jednostavno nisu imale izbora. Morale su možda putovati 130 km u Rijeku, čekati trajekt. Jer nije bilo druge. Pa su umjesto toga da samo postanu majke, postale i nacionalne vijesti.

Povod ovoj priči jest bila tragedija. Tragedija koja se možda mogla ili nije mogla izbjeći. To ne znamo. I ne želimo nagađati. No možda je taj slučaj povod da oni koji mogu - odluče drukčije. Samo u Hrvatskoj ima 300 visokoobrazovanih primalja. Dakle, nije da taj posao nema tko raditi. A vidjeli smo sami, ne stoji također ni da za tim nema potrebe.

 

Emisiju "Provjereno" gledajte četvrtkom u večernjem terminu na Novoj TV! Propuštene epizode pogledajte besplatno na novatv.hr!