Rulja je na društvenim mrežama već donijela svoj sud o ubojici i žrtvi - pogledajte prilog

Propuštene emisije gledaj besplatno na  NOVATV

 

Ubojica postao heroj, ubijeni zločinci. Opravdano dobili metak. Jesu li vas uznemirile ove rečenice? Zvuči grubo? E, pa upravo su takvi komentari nakon nezapamćenog zločina u Šibeniku i okolici. Svo loše iz sustava, sve nepravde i nedorečeni zakoni, nelogična prava poistovjećeni su s ubijenima. Sve to stvorilo je opravdanje za ubojstvo. No kako dalje ako opravdavamo ubojstvo, što je sljedeće? Hodat ćemo u pancirkama okolo jer je društvu postalo OK da se puca i tako rješavaju problemi?

 

Nije prošlo ni 48 sati od događaja, svi su tobože sve znali, sudili i presuđivali. O nepravdi stečajnog zakona u kojem se imovina može prodati u bescjenje, da bi potom netko preprodao i zaradio na istome, a i naknadama stečajnih upravitelja pisalo se godinama, nije to ništa novo. Posljednji stečajni postupak najkrvaviji je dosad.

Mala sredina, svi znaju sve, pa se priča i prije službenog policijskog priopćenja naoko rasplela.

"Mogao je živjeti. Mogao je... kad se upali ta vražja lampica lakomostiK to je problem. Svima malo, svima. Sve je zbog novca. Do kad će se zbog novca ljudi ubijati?" pita se bivša djelatnica Hermiona Kopas, Šibenčanima poznata kao - Teta.

Javnost koja je pratila svaku objavu pa potom i komentirala nevjerojatnom lakoćom zaključila je tko zaslužuje metak, a tko ne.

"Smatraju ako je netko uspješan poduzetnik, da je on kriminalac, a ako je neuspješan, onda je žrtva sustava. To je totalno krivo. U poduzetništvu ima uspona i padova", kaže Danijel Mileta, dogradonačelnik Šibenika.

Slučaj je ovo koji je po tko zna koji put, ali najkrvavije dosad, tobože otvorio oči narodu da zakon i sustav ne valja. Ovaj put su to loše iz sustava poistovjetili s ubijenima.

"I stečajna upraviteljica je žrtva sustava. I likvidator je žrtva sustava. I poslovni partner je žrtva sustava. Dakle, mi ne možemo reći ovi ili oni, nego se svatko unutar postojećega pokušao snaći najbolje što može", rekao je Davor Živković, prijatelj Branka Kolopera.

Ubojstvo nije rješenje.

"Ništa se neće vratiti. Kamo sreće da se može vratiti, prvo bi Branko vratio ovo što je počinio", smatra Kopas. Matkol je poduzeće koje je Branko Koloper počeo stvarati 90-ih. Surađivao je s mnogima, kao i s trgovinama Djelo, koje je osnovao otac pokojnog Tedija Slamića.

"Ja mislim, ne da mislim nego sam uvjerena, da on to nije planirao. To je čovjek koji je sve svojim rukama stekao. I to je bilo prestrašno, odreći se nečega što si čitav život stjecao. On je sto puta nama u noći sišao dolje u papučama i pidžami kad nam je nešto zapelo. Koji poslodavac to radi?" govori bivša djelatnica.

"I onda kako reći nešto loše za tog čojeka? Zato vam nitko u gradu neće reći to da je bio malo narcisoidan, a svi su koji imaju novca. Tko nije? Misle da su ti papiri sve", dodaje Kopas. Matkol je digao kredit i izgradio halu velikog proizvodnog kapaciteta.

"Ali kad je gradio halu, nije mislio da će samo on tu prodavati kruh, nego je mislio da će tu on halu iznajmljivati", kaže Živković.

Međutim, to se nije dogodilo. Tranzicija iz bivšeg sustava u kapitalizam donijela je svoje, velike trgovačke lance i igrače, smrznute pekarske proizvode.

"Kad se počela ta velika pekara raspadati, to je bio problem. To je već bilo nekoliko godina prije nego što je nama dao otkaz", kaže bivša djelatnica.

Jer raspao se dogovor s Djelom i prodajom pekarskih proizvoda u njihovim trgovinama.

"E, i to ga je ubilo. Najviše ga je ubio taj dogovor s Djelom koji se raskinuo. Taj posao koji je propao, zbog čega je on radio tu pekaru, jer to je bila veća pekara nego što je Krkina bila. Mogla je opskrbljivati čitav grad da nitko drugi ne radi. I tu je nastao problem", kaže Kopas.

Sada se probila priča o tome da Djelo nije plaćalo za proizvode, pa je Matkol prestao isporučivati. A zatim kako bi kompenzirali dug, Djelo je plaćalo u brašnu, koje je skuplje od pekarskog proizvoda.

"Tu su se oni zakuhali. Onda je ovaj prestao davati robu, tu je zla krv počela između obitelji Slamića i Kolopera", opisuje bivša djelatnica i dodaje: "Pokušao je s malima, išlo je neko vrijeme, ali koliko dobro, to je već upitno."

Za priču o brašnu ne postoje konkretni dokazi. Utvrđeno je kako je Matkol dugovao Djelu 111 tisuća kuna. I taj predmet bio je na sudu. No i Matkol je imao dužnike.

"On je kalkulirao u svojim nakanama da će on taj novac dobiti, ali nije ga dobio", kaže Koloperov prijatelj Živković.

Od 2015. do 2018. bio je tuženik i tužitelj u mnogo postupaka. Bio je i dužan, ali i njemu su bili dužni. Cijelo je vrijeme pokušavao poslovati.

"Nisu na kraju i svi dućani njegovi radili profitabilno. Mi smo mu govorili da zatvori neke koji nisu. Neka ostavi samo profitabilne i neka nastavimo dalje u maloj pekari pa da onu veliku prenamijeni za bilo što", kaže Kopas.Odjednom su radnice dobile otkaz putem SMS-a.

"Branko je nama bio dužan četiri plaće. Čim je prve novce dobio, on je nama odmah platio. Prvo je nas isplatio", kaže bivša djelatnica.

Bio je u blokadi i 2008. godine, ali iz nje se izvukao. Ovaj put nakon 120 dana neprekidne blokade Fina pokreće postupak stečaja. Na to se žalio Visokom trgovačkom sudu i bio odbijen. "Međutim, posljednjih nekoliko godina kako su mu se i u privatnom i u poslovnom životu neke stvari promijenile, i okruženje i krive odluke, malo se promijenio. Povukao se u sebe i neke stvari nije mogao prihvatiti", govori zamjenik gradonačelnika Šibenika Mileta.

Poslovno carstvo se raspalo. Branko Koloper više nije upravljao svojom tvrtkom, već stečajna upraviteljica Radojka Danek. Utvrđena su potraživanja više od četiri milijuna kuna Poreznoj upravi, Elektri, dobavljačima. Popis je dug. No utvrđeno je i kako Matkol ima imovinu i veću no što je potrebno za namirenje dugova.

"Nekad je imao široki krug tobožnjih prijatelja. Na kraju je shvatio da su mu to samo poznanici. A ova šaka pravih prijatelja nije mu mogla pomoći. Ne financijski, mogli su mu pomoći ovako, ali onda se nije ni žalio pred njima da ih ne opterećuje jer je bio takav čovjek", ističe Kopas. Na početku stečajnog postupka Koloper je oglasio prodaju prizemlja hale, i to za četiri milijuna i gotovo 800 tisuća kuna, dovoljnim iznosom da pokrije dug, poništi stečaj i nastavi poslovanje.

"Kada vi počnete tako nešto nuditi, onda potencijalni kupac zna da ste u problemima. A kad zna da ste u problemima, onda čeka kad će taj vaš problem toliko narasti da ćete morati pristati na najnižu cijenu", kaže Živković. Kupca nije našao, a stečaj je išao dalje. Otprilike godinu dana nakon što je Koloper dao oglas za prodaju hale, bila je određena na prodaju u stečaju putem dražbe. Cijela hala prodavala se za 3/4 procijenjene vrijednosti, odnosno 4 milijuna i gotovo 700 tisuća kuna. Gotovo isti iznos koliko je Koloper tažio godinu ranije za jedan opremljeni kat.

"Zašto su sve tvornice koje su bile u društvenom vlasništvu prodane za jednu kunu. Zašto? Zato što ih nitko neće kupiti za dvije", dodaje Živković.

Hala nije prodana na prvoj ni na drugoj dražbi, već na trećoj, i to za milijun i gotovo 600 tisuća kuna. Kupila ju je tvrtka BoxKor iz Zagreba. Da je hala upala u četvrtu dražbu, bila bi prodavana po početnoj cijeni od 1 kune.

"On se u tom trenutku osjećao kao žrtva, ali ga nisu išli ubiti metkom, nego papirom na kojem piše 'U ime Republike Hrvatske'", kaže Živković. Iznos dobiven prodajom onoga što je trebalo biti najvrjednije nije namirio dugovanja.

"Što god je zaradio, zaradio je sam. Odreći se toga nije imao hrabrosti, a mogao je živjeti dalje. Ima imovine, nije baš bio na prosjačkom štapu, ali eto", kaže Kopas.

Stečajna upraviteljica predlagala je prodaju pokretnina odnosno pekarskih strojeva u prodanoj hali, i to za 40.000 kuna. Koloper se s time nije složio, tvrdio je da je vrijednost od pola do milijun kuna, Kolopera je u tome podržala banka, koja je bila najveći vjerovnik. Sud im je udovoljio, pokretnine će se prvo procijeniti. Usprkos tome tri dana kasnije uslijedio je šok.

U Vodicama je ubijen poduzetnik Tedi Slamić. U vlastitom automobilu, automatskom puškom pred očima djelatnica, nešto prije 13 sati.

"Odjedanput se okreneš, vidiš da ti neko puca iza leđa, da ti je strah ušao u kosti usred bijela dana", prisjetio se Krešimir.

"Meni je javljeno već i prije da se priča po gradu kako je Tedi ubijen. Javljeno mi je jer sam mu izvrstan prijatelj. Ja to nisam mogao vjerovati. Zašto bi njega netko ubio?" pitao se Danijel Mileta, zamjenik gradonačelnika Šibenika.

Paralelno policiji stiže dojava kako se u hali u Šibeniku nalaze i druge mrtve osobe. Policija je zablokirala cijelu županiju.

"Još meni to do mozga nije baš došlo. Mislim da većini sugrađana nije", kaže Hermiona Kopas. "Onda kad sam čuo tko je ubojica, još manje mi je bilo jasno. Nisam mogao povjerovati da je Branko taj koji je uzeo oružje i pobio druge", dodaje Mileta.

Policija je utvrdila motiv - stečajni postupak. Ali i otkrila kako je Koloper imao prijavu za nasilje u obitelji, kako su mu tom i još jednom zgodom pronašli nepropisno čuvano oružje. Zločin je pak počinio ilegalnim kineskim kalašnjikovom.

"Poznajem sve i mislim da je to toliko jadno, žao mi je ljudi. Mislim da je najveći krivac pravosuđe, država", smatra Šime.

Taj isti dan ubojica je postao heroj na društvenim mrežama, a ubijene poistovjećuju s lošim zakonima, sustavom. Mileta, koji je poznavao svih petero, ne može to pojmiti.

"Ne loše, nego da su zadovoljni time što ste mrtvi. Vrlo vjerojatno će i mene popljuvati što on tu sad filozofira, on je zamjenik gradonačelnika, uhljeb, kriminalac, i slično, ali govorim vam ono što mi je na duši", kaže Mileta. Radojka Danek bila je vijećnica HDZ-a i radila kao voditeljica financija u jednoj tvrtki. Ujedno je i stečajna upraviteljica, povezana s 201 tvrtkom, no nisu sve tvrtke s kojima je povezana bile u stečaju, a radi se o razdoblju od 19 godina koliko je stečajna upraviteljica.

"Tu se, vidim, čitam, povlače i neke političke pozadine. Dakle, gđa Danek je bila vijećnica HDZ-a u Gradu Šibeniku. Branko je bio vrlo blizak HDZ-u, a Tedijev otac, koji je digao cijelu tu firmu, jer je Tedi bio izvršni direktor, on je bio blizak HSLS-u, odnosno podržavao je gospodina Josipovića kao predsjednika. Prema tome, ova priča nema veze ni s jednom strankom", objašnjava Mileta.

Tedi Slamić preuzeo je tvrtku od oca Jose Slamića. Zapošljavao je 500 ljudi, otkupljivao proizvode na stotine OPG-ova.

"Ni na kraj pameti mi nije bilo da bi to mogao biti Branko. On kad se žalio na Djelo, nikad se nije žalio na Tedija, uvijek je bio Joso Slamić. Ja ne znam da je on ikad ružno rekao za Tedija", kaže Hermiona Kopas, bivša djelatnica.

Toni Šparada, šibenski poduzetnik povezivan s 15 tvrtki kao likvidator, kupio je halu od zagrebačke tvrtke Boxkor. Pojavile su se informacije kako ju je prodavao u oglasniku za milijun eura. Ali ne radi se o toj hali, već o nekoj drugoj.

"Zato tu stečajnu gramzivost treba smanjiti. Nisu oni gramzivi što su htjeli, to im je društvo dopustilo da toliko naplaćuju. Netko je donio zakon da po svakom stečajnom postupku može uzeti 600 tisuća kuna? Halo!" govori Kopas.

"Ljudi koji promišljaju i vode ovu našu državu, oni stvarno, zato što ljudi šute, misle da su svi totalne ovce", kaže Davor Živković, prijatelj Branka Kolopera.

Nije ovo prvi put da govorimo o stečajnim postupcima, nije prvi put da se govori o iznosima koje je Vlada RH odredila da pripadaju stečajnim upraviteljima. Nije ovo prvi put da se spominju firme koje zarađuju na tuđoj nesreći. Samo je sada reflektor itekako uperen u tu temu.

"Postoje zakoni, prostoje pravila za koja na neki način i sami glasamo, donosimo, posredno ili neposredno, koji se mogu mijenjati. Biramo ljude, evo i mene su izabrali na ovo mjesto dva puta. Dakle, u našim je rukama mogućnost promjene, ali ta se promjena nikako ne smije događati pištoljima, puškama, oružjem", smatra Danijel Mileta, zamjenik gradonačelnika Šibenika.

"Tisuću godina želiš imati državu, a kad ju dobiješ, onda ti se narugaju. Dali su ti formu, a ne sadržaj. Grb, zastava i himna je forma", kaže Živković.

Vrijeme je da svi sudjelujemo u stvaranju sadržaja. Ne pucnjavom, već prisiljavanjem onih koje biramo da isprave nelogičnosti.

"I najviše mi je žao te djece, da nose stigmu toga što je on napravio", dodaje Kopas.

Jer iza ovog čina ostale su uništene obitelji, 13-ero djece i četvero unučadi. I naravno, stečaj koji ide dalje.

 

Emisiju "Provjereno" gledajte četvrtkom u večernjem terminu na Novoj TV! Propuštene epizode pogledajte besplatno na novatv.hr!