Da valutni rizik nije bezopasna stvar na bolan su način naučili korisnici kredita u švicarskim francima.

 No je li to dovoljan razlog za srljanje u eurozonu? 'Informer' donosi i drugu stranu novčića i pita s kakvim bismo gospodarstvom i jesmo li išta naučili iz primjera kolapsa ekonomija zemalja Mediterana u eurozoni, čijem krugu strukture proizvodnje i produktivnosti i sami pripadamo?

Iako su veliki lanci prije krize gotovo zatrli male kvartovske trgovine, trendovi se mijenjaju. Dijelom i zato što domaći proizvođači hrane teško stižu na police velikih - volumno su nedostatni i ne mogu ih popuniti. Stoga su ih zamijenili policama malih, često eko i bio trgovina. Jeste li i vi među onima koji radije odšeću do kvartovske trgovine nego do velikog lanca?

Rascjepkani, domaći proizvođači ne mogu postići količine ni za domaće tržište, a kamoli za izvoz. Upravo su zato veliki lanci prisiljeni uvoziti. Nije problem u tome što nam poljoprivredu nose maleni OPG-ovi. I Austrija je, primjerice, poljoprivredu utemeljila na malim gospodarstvima, ali za razliku od naših, organiziranih i uvezanih. Ekipa 'Informera' istražila je zašto takvi ne mogu biti i hrvatski proizvođači.

O trendu dijeljenja u 'Informeru' je bilo riječi u prošloj emisiji. Ovaj tjedan novinari emisije idu korak dalje. Kako na klasične postavke ekonomije i ekonomske teorije utječe novi trend – ekonomija dijeljenja? Je li on doista dugoga daha, s obzirom na to da u većini djelatnosti urušava cijenu rada? 

Međuvalutne igre mogu biti itekako dobar izvor zarade. Tim više što kamate na štednju, kamo su u krizi pobjegli ulozi, nose zanemariv prinos. Forex je najveće svjetsko financijsko tržište na kojemu se, osim valutama, može trgovati i financijskim izvedenicama na zlato, naftu, najveće svjetske indekse. Je li vrijeme da se vratimo na financijsko tržište? Gledatelji imaju priliku doznati više o ovoj temi u ovotjednom izdanju emisije 'Informer'.