O raspletu spora između banaka i države u koji se umiješala i Europska komisija u Dnevniku Nove TV govorio je Zdenko Adrović - čelni čovjek Hrvatske udruge banaka.
 

1. Jeste li vidjeli sadržaj pisma kojim Vlada odgovara na prigovore Europske komisije da je sav teret konverzije prebacila na banke i time ugrozila pravnu sigurnost?

Nismo vidjeli sadržaj pisma. Mislimo da nitko izvan Vlade u ovom trenutku nije vidio sadržaj pisma, ali znamo sadržaj pisma Europske komisije i na što poziva Vladu da im pojasni i objasni.

2. Ne možete ni pretpostaviti što je u ovom našem pismu?

Ne možemo nažalost.
 

3. Postoji li uopće opcija koja bi zadovoljila obje strane?

Ako ima i malo mudrosti i razuma, nadam se da se opcija može naći. Mislimo da ona postoji, ali trebat će vremena i strpljenja da je potražimo.

4. Ministar Marić čini se optimističan?

I ja sam optimističan, ali postoje sasvim sigurno druge snage koja će pokušati opstruirati bilo kakav dogovor.
 

5. Koje su to snage? Gdje su prepreke?

Na političkoj razini.


6. Tko?

Vjerojatno netko od stranaka kome se takva situacija neće sviđati.

7. Na koga točno mislite?

Za sada ne znam još ništa.





8. Najavljivali ste da želite s budućom Vladom sjesti za stol i dogovoriti neka nova pravila? Kakva i oko čega?

Očekujemo da ćemo s idućom Vladom imati intenzivne razgovore ukoliko se bude dogodilo ono što svi najavljuju, a to je da bude intenzivnih reformi. Pretpostavljamo da ćemo biti uključeni u većinu od njih. U ovom nas trenutku interesira Zakon o državnoj agenciji za sanaciju banaka koja više ne bi trebala biti državna. Ona posluje s novcima banaka i trebao bi biti promijenjen način upravljanja tom agencijom. Dakle, treba promijeniti zakon. To smo već predložili. Mislimo da će nova vlada sigurno biti ta koja će početi odlučivati o tome.Drugi propisi oko kojih želimo raspravljati s ministarstvima, su čitav niz poreznih zakona koji bi omogućio bankama lakše i jednostavnije otpise potraživanja i prema pravnim osobama i prema fizičkim osobama. Sada imamo situaciju da ukoliko banka otpiše, npr. 1000 kuna prema pravnoj ili fizičkoj osobi, Ministarstvo financija joj najvjerojatnije zaračunava porez na dobit na to. Mislimo da to nije stimulativno.
 

9. Koje bi bilo rješenje banaka za slučaj švicarac?

Banke u ovom trenutku nemaju rješenje jer atmosfera je takva da mi u ovom trenutku ništa ne predlažemo. Svaka banka za sebe vodi u ovom trenutku proces. Vidjeli ste da je jedna banka krenula, druge vjerojatno slijede, tako da, treba staviti glave na kup i pokušati naći rješenje.
 

10. Kako funkcionira HNB u cijeloj toj priči - oni su regulatori i Vama?

Oni su regulator svima i regulaciju rade na profesionalan način.
 

11. Kao jedna od mjera koja se spominje za zaštitu nacionalnih interesa spominje se i porez na aktivu banaka - što ako ga uvedu, što će to značiti za banke?

Nažalost, porez na aktivu banaka mogao bi biti nešto što bi moglo značiti kraj bankarske utakmice u Hrvatskoj. Bojim se da će vlasti…

12. Što to znači?

Da bi vlasnici, teoretski, možda čak mogli spojiti domaće banke sa svojim bankama i time bi ovdje nestale banke u obliku pravnih osoba i ostale bi samo poslovnice. Poslovnice u tom slučaju ne mogu biti aktivne ni u financiranju države. Teško će onda biti financirati i druge elemente.

13. Što bi to značilo za državu, što za klijente?

To bi sigurno značilo da će biti bitno osiromašena ponuda svih kredita u praksi.

14. Kada očekujete neki konkretan pomak u ovoj situaciji i rješenje ovog problema?

Ministar Marić je rekao da bi u idućem razdoblju pokušao sjesti i oni prilikom formiranja vlade i vidjeti može li se razgovarati s bankama, a čim dobije nekakav mandat i čim sjednemo, mislim da se može naći i rješenje.